02
ruj 2026
ruj 2026
Tko uloži prigovor i izgubi, više nema popust!
Izmjene Prekršajnog zakona koje su stupile na snagu 15. kolovoza 2026. ne povećavaju iznose kazni propisanih za brzinu, alkohol, mobitel ili pojas, ali bitno mijenjaju način njihova izricanja i plaćanja. Prihvaćanje prekršajnog naloga i dalje donosi pogodnost plaćanja dvije trećine kazne, dok izgubljeni sudski postupak sada znači plaćanje punog iznosa
Vozač kojemu je izrečena kazna od 390 eura od 15. kolovoza mora mnogo pažljivije procijeniti svoju sljedeću odluku. Ako prihvati prekršajni nalog i u ostavljenom roku uplati dvije trećine izrečene kazne, platit će 260 eura i predmet će biti zaključen. Ako uloži prigovor, a sud ga odbije i potvrdi nalog, morat će platiti svih 390 eura, uz moguće troškove prekršajnog postupka.
To je najvažnija praktična posljedica Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, objavljenog 7. kolovoza u „Narodnim novinama” broj 86/2026. Zakon je stupio na snagu osmoga dana od objave, odnosno 15. kolovoza, osim odredbi o tonskom snimanju sudskih rasprava koje će se primjenjivati od 1. srpnja 2027.
Promjena je važna za promet jer se velik dio policijskog postupanja završava upravo prekršajnim i obaveznim prekršajnim nalozima. Država je pritom jasno odredila smjer: više prekršaja treba riješiti neposredno između nadležnog tijela i počinitelja, a pred sudom bi se trebali naći predmeti u kojima postoji stvarni spor o odgovornosti, dokazima ili izrečenoj sankciji.
Promijenjena je procedura, a ne prometni cjenik prekršaja
Izmjenama Prekršajnog zakona nisu povećani iznosi kazni za pojedine prometne prekršaje. Kazne za prekoračenje brzine, vožnju pod utjecajem alkohola, prolazak kroz crveno svjetlo, nekorištenje sigurnosnog pojasa ili nepropisnu uporabu mobitela i dalje su određene Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.
Prekršajni zakon uređuje drugi dio sustava: način pokretanja i vođenja postupka, izdavanje naloga, podnošenje prigovora, sudsko odlučivanje te naplatu izrečene kazne. Novi zakon zato ne mijenja iznos kazne za mobitel ili pojas, ali može znatno promijeniti konačan iznos koji će vozač doista platiti.
U medijskim tumačenjima može se naići na tvrdnju da su „povećane maksimalne prometne kazne”. Preciznije je reći da su povećani postupovni pragovi do kojih se mogu izdavati obavezni prekršajni nalozi, naplaćivati kazne na mjestu počinjenja prekršaja ili izricati upozorenja. Zakonski rasponi prometnih kazni ostali su kakvi su bili.
Dvije trećine ostaju za onoga tko prihvati nalog
Sustav plaćanja dvije trećine kazne nije ukinut u cijelosti. Vozač koji primi prekršajni ili obavezni prekršajni nalog i odluči ga prihvatiti i dalje može u određenom roku platiti dvije trećine izrečene novčane kazne, nakon čega se smatra da je kazna u cijelosti podmirena.
Nova ograničenja nastupaju kada predmet završi pred sudom. Pogodnost plaćanja dvije trećine više se ne primjenjuje na kaznu izrečenu presudom kojom je okrivljenik proglašen krivim ni na presudu kojom je odbijen prigovor i potvrđen prekršajni nalog. Uputa o pravnom lijeku sada mora upozoriti okrivljenika da podnošenjem prigovora gubi mogućnost korištenja tog popusta ako sud potvrdi njegovu odgovornost.
Praktičan primjer pokazuje razliku. Kazna od 90 eura uz pravodobno plaćanje dvije trećine iznosi 60 eura. Kod kazne od 390 eura plaća se 260, a kod kazne od 660 eura 440 eura. Ako vozač uloži prigovor i sud potvrdi kaznu, dospijeva puni iznos naveden u presudi, uz mogućnost naplate sudskih troškova.
Sud i dalje može ublažiti kaznu
Nove odredbe ne oduzimaju vozaču pravo na prigovor niti sudu ukidaju mogućnost individualizacije kazne. Sud i dalje može ocijeniti dokaze, osloboditi okrivljenika, obustaviti postupak, promijeniti pravnu kvalifikaciju djela ili, kada su ispunjeni zakonski uvjeti, izreći blažu kaznu.
Razlika je u tome što se na iznos utvrđen osuđujućom sudskom presudom više automatski ne primjenjuje dodatno umanjenje na dvije trećine. Ako sud, primjerice, nakon razmatranja olakotnih okolnosti smanji kaznu s 390 na 300 eura, okrivljenik će platiti svih 300 eura, a ne dvije trećine toga iznosa.
Prigovor zato treba temeljiti na konkretnim činjenicama: pogrešno utvrđenom identitetu vozača, neispravnoj ili nepotpunoj dokumentaciji, dvojbenom mjerenju, pogrešnoj primjeni propisa, postojanju dokaza koji mijenjaju činjenično stanje ili važnim okolnostima relevantnima za sankciju. Prigovor podnesen samo radi odgađanja plaćanja ili očekivanja dodatnog popusta sada nosi osjetno veći financijski rizik.
Takvo rješenje ima i osjetljivu pravnu dimenziju. Vlada je u obrazloženju zakonskog prijedloga otvoreno navela da želi smanjiti priljev prekršajnih predmeta na sudove. Financijska razlika između prihvaćanja naloga i sudskog postupka doista može rasteretiti sudove, ali istodobno može obeshrabriti i dio građana koji imaju opravdane dvojbe, osobito kada je kazna visoka ili uz nju dolaze negativni bodovi i zabrana upravljanja.
Obavezni prekršajni nalog sada obuhvaća kazne do 1.000 eura
Druga važna promjena jest povećanje praga za izdavanje obaveznog prekršajnog naloga. Dosadašnja granica od 663,61 eura za fizičke osobe povećana je na 1.000 eura. Time se širi krug prekršaja koji se mogu rješavati nalogom, bez neposrednog pokretanja klasičnog sudskog postupka.
Promjena je posebno važna za prometne prekršaje za koje je propisana samo novčana kazna s gornjom granicom do 920 eura. U toj se skupini nalaze, primjerice, prekoračenje dopuštene brzine u naselju za više od 30 do 50 kilometara na sat, uobičajeni oblik prolaska kroz crveno svjetlo te pojedini teži prekršaji prema pješacima. Takvi prekršaji prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama mogu nositi i negativne bodove te, za ponavljače, zaštitnu mjeru zabrane upravljanja.
Vozač kojemu je izdan obavezni prekršajni nalog može ga prihvatiti i platiti dvije trećine novčane kazne ili podnijeti prigovor. Ako prigovor bude odbijen, plaća se puni iznos koji potvrdi sud. Time je krug predmeta koji se mogu završiti izvan suda proširen, dok je ulazak u sudski postupak postao financijski zahtjevniji.
Nova granica od 1.000 eura primjenjuje se i na prekršaje počinjene prije 15. kolovoza ako ovlašteni tužitelj do toga dana nije podnio optužni prijedlog ili izdao prekršajni nalog.
Polovica kazne može se naplatiti za širi krug prekršaja
Povećan je i prag za naplatu novčane kazne na mjestu počinjenja prekršaja. Dosadašnja granica od 265,45 eura podignuta je na 390 eura za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama.
Ako su ispunjeni svi zakonski uvjeti, kazna se može naplatiti u visini polovice propisanog minimuma ili polovice točno određenog iznosa. Za prekršaj za koji je propisana kazna od točno 390 eura to bi značilo plaćanje 195 eura. U prošireni raspon po iznosu ulaze i određeni prometni prekršaji povezani s opasnim pretjecanjem, uključujući pretjecanje u tunelu, na mostu, ispred prijevoja ili u nepreglednom zavoju.
Naplata „na mjestu” ne mora nužno značiti trenutačno plaćanje uz cestu. Ako počinitelj nema mogućnost platiti kaznu kada je zatečen, zakon omogućuje plaćanje u roku od tri dana, uz dostavljanje dokaza o uplati. Isto vrijedi kada počinitelj nije zaustavljen na mjestu prekršaja, primjerice kada je prekršaj utvrđen kamerom.
Plaćanjem na taj način ne vodi se prekršajni postupak, kazna se ne unosi u prekršajnu evidenciju, a osoba se ne smatra osuđenom za prekršaj. Riječ je, međutim, o zakonskoj mogućnosti, a ne o pravu vozača da od policijskog službenika zahtijeva naplatu polovice kazne u svakom slučaju.
Upozorenje moguće do 300 eura, ali samo za lake prekršaje
Zakonska granica do koje policija može umjesto kazne izdati pisano ili izreći usmeno upozorenje povećana je sa 132,72 na 300 eura. To ne znači da će se svaki vozač zatečen u prekršaju kažnjivom do 300 eura moći pozvati na pravo na upozorenje.
Policija tu mogućnost ima samo kada je riječ o prekršaju osobito lake naravi i kada počinitelj ranije nije činio slične prekršaje. Upozorenje se u pravilu ne primjenjuje kada je ponašanjem izazvana opasnost, ometanje ili šteta, a odluka ovisi o okolnostima konkretnog slučaja i policijskoj provjeri ranijeg ponašanja.
Postoji i važna provedbena pojedinost. Trenutačno objavljeni Pravilnik o izdavanju pisanog ili izricanju usmenog upozorenja još sadržava stari iznos od 132,72 eura. Zakonski prag sada iznosi 300 eura, ali će MUP za punu i ujednačenu praktičnu primjenu proširenog raspona morati uskladiti podzakonski propis. Vozači zato iznos od 300 eura ne bi trebali tumačiti kao automatsko pravo na policijsku blagost.
I policija može osporiti preblagu odluku
Izmjenama je proširen i krug osoba koje mogu podnijeti prigovor protiv prekršajnog naloga. To pravo sada ima i ovlašteni tužitelj koji je prethodno podnio optužni prijedlog, što u prometnim predmetima često znači policiju.
Promjena se odnosi na situacije u kojima sud na temelju optužnog prijedloga izda prekršajni nalog, ali odredi blažu sankciju od predložene ili izostavi predloženu zaštitnu mjeru zabrane upravljanja. Ovlašteni tužitelj prije nije imao učinkovito redovno pravno sredstvo protiv takve odluke, dok sada može zatražiti njezino preispitivanje.
Ta bi odredba mogla biti posebno važna u predmetima prometnih recidivista, kod kojih policija uz novčanu kaznu predlaže zabranu upravljanja. Pravna sredstva tako više nisu rezervirana samo za okrivljenika; i tužitelj može osporavati odluku koju smatra neopravdano blagom.
Prekršajni postupak seli se u digitalni sustav
Zakon uvodi i elektroničku komunikaciju u prekršajne postupke pred sudovima. Državna tijela, jedinice lokalne i regionalne samouprave, državno odvjetništvo, pravne osobe, odvjetnici, sudski vještaci i tumači podneske će sudu slati elektroničkim putem. Za građane koji sudjeluju u postupku kao fizičke osobe elektronička komunikacija ostaje dobrovoljna.
Promjena je važna za prijevozničke tvrtke, vlasnike većih voznih parkova i druge pravne osobe. Sudsko pismeno poslano u sigurni elektronički pretinac smatrat će se dostavljenim najkasnije istekom osmog dana, čak i ako primatelj nije elektronički potvrdio primitak. Ignoriranje digitalnog pretinca zato može imati iste posljedice kao propuštanje preuzimanja službene pošiljke.
Glavne rasprave u sudskim prekršajnim postupcima od 1. srpnja 2027. obvezno će se tonski snimati. Audiosnimka će biti dio zapisnika, strankama će biti omogućeno njezino preuzimanje, a automatski izrađen transkript služit će kao pomoćno sredstvo.
Stari prigovori zadržavaju staru pogodnost
Za postupke koji su već bili u tijeku uvedeno je prijelazno pravilo. Nova ograničenja plaćanja dvije trećine ne primjenjuju se na predmete u kojima je do 15. kolovoza već bio podnesen prigovor protiv prekršajnog ili obaveznog prekršajnog naloga, kao ni na predmete u kojima je do toga dana bila podnesena žalba protiv prvostupanjske presude. Ti se postupci u tom dijelu dovršavaju prema ranijim pravilima.
Za nove predmete računica je drukčija. Vozač i dalje ima puno pravo osporiti policijsko utvrđenje, tražiti izvođenje dokaza i braniti se pred sudom, ali prije podnošenja prigovora mora odvagnuti snagu svojih razloga i moguću financijsku posljedicu.
Nova pravila stvaraju jasan sustav poticaja: najpovoljnije prolazi onaj tko prekršaj prihvati i brzo plati, dok sudski postupak postaje prostor za stvarne činjenične i pravne sporove. Za državu to znači manje predmeta i bržu naplatu. Za vozača znači da prigovor više nije rutinski pokušaj dobivanja dodatnog popusta, nego odluka koja mora imati čvrsto uporište u činjenicama i dokazima.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika, foto: Vidmir Raič
