02
lip 2026
lip 2026
Mnogi vozači ne znaju da i kutija prve pomoći ima rok trajanja, a motociklisti često nisu svjesni da je moraju imati
U prometnim nesrećama prve minute često odlučuju o težini posljedica, a upravo tada kutija prve pomoći može postati ključan element spašavanja života. Iako većina vozača u Hrvatskoj zna da je kutija prve pomoći obvezna oprema vozila, mnogo manje njih zna da njezin sadržaj ima rok trajanja, da sterilne komponente s vremenom gube svoju funkciju te da se za motocikle propisuje poseban spremnik prve pomoći prilagođen vozilima L kategorije.
U praksi se vrlo često događa da vozači godinama ne otvore kutiju prve pomoći koja se nalazi u prtljažniku automobila. Prosječna starost vozila u Hrvatskoj danas se kreće između 14 i 15 godina, što znači da velik broj automobila na cestama ima i jednako stare kutije prve pomoći. Problem je u tome što sterilni materijal unutar njih više nije sterilan nakon isteka roka trajanja, koji je najčešće pet godina. U slučaju prometne nesreće takva oprema može biti neupotrebljiva ili čak predstavljati dodatni zdravstveni rizik.
Što propisuje hrvatski zakon?
Zakonske odredbe vrlo su jasne. Člankom 97. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama propisano je da motorna vozila kategorije M i N, odnosno osobni i teretni automobili, moraju imati jednu kutiju za pribor prve pomoći. Autobusi s više od 25 sjedećih mjesta moraju imati dvije kutije prve pomoći.
Pravilnik dodatno propisuje da sva motorna vozila registrirana u Republici Hrvatskoj moraju biti opremljena kutijom prve pomoći u skladu s normom HRN 1112. Na vanjskom dijelu kutije mora biti jasno označen rok trajanja, a kutija se smatra nevažećom nakon isteka toga roka.
Odredbe se ne odnose na vozila stranih državljana koja su opremljena kutijama prve pomoći prema pravilima svojih matičnih država.
Posebno je zanimljivo da mnogi motociklisti nisu svjesni kako i oni imaju zakonsku obvezu posjedovanja pribora prve pomoći. Prema članku 136. istog pravilnika, vozila L kategorije, odnosno motocikli i mopedi, moraju imati spremnik prve pomoći u skladu s normom HRN 1113 te s važećim rokom trajanja.
To je u praksi često zanemarena obveza, premda su motociklisti jedna od najranjivijih skupina sudionika u prometu. Upravo kod njih posljedice prometnih nesreća često uključuju otvorene ozljede, posjekotine i teža krvarenja, gdje brzina pružanja prve pomoći može biti presudna.
Kazna nije velika, ali posljedice mogu biti
Člankom 236. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da će se vozač koji upravlja vozilom bez propisane kutije prve pomoći kazniti novčanom kaznom od 30 eura.
Iako se na prvi pogled radi o relativno malom iznosu, suština ove zakonske obveze nije represivna nego sigurnosna. Kutija prve pomoći nije administrativni dodatak vozilu nego osnovni sigurnosni alat koji može pomoći do dolaska hitnih službi.
U mnogim slučajevima upravo osobe koje prve naiđu na mjesto prometne nesreće pružaju početnu pomoć ozlijeđenima. Zaustavljanje krvarenja, zaštita otvorene rane ili pravilno previjanje ozljede mogu značajno smanjiti posljedice nesreće i povećati šanse za oporavak.
Problem starih i neodržavanih kutija prve pomoći
Jedan od najvećih problema u Hrvatskoj jest činjenica da vozači vrlo rijetko kontroliraju sadržaj kutije prve pomoći. Često se tek tijekom tehničkog pregleda ili policijske kontrole utvrdi da je rok trajanja istekao prije više godina.
Sterilne gaze, zavoji i ostali medicinski materijal s vremenom gube sterilnost zbog promjena temperature, vlage i starenja ambalaže. To posebno dolazi do izražaja u vozilima koja su ljeti izložena ekstremnim temperaturama, dok zimi prolaze kroz velike temperaturne oscilacije.
Stručnjaci za sigurnost prometa upozoravaju da vozači često ulažu značajna sredstva u dodatnu opremu vozila, multimedijske sustave ili estetske preinake, dok istodobno zanemaruju osnovne sigurnosne elemente poput prve pomoći, vatrogasnog aparata ili reflektirajućeg prsluka.
Kutija prve pomoći kao dio prometne kulture
U razvijenim europskim državama provjera opreme prve pomoći smatra se dijelom osnovne prometne kulture. U nekim zemljama vozači redovito prolaze edukacije iz pružanja prve pomoći, a sadržaj kutija prilagođava se suvremenim medicinskim standardima.
Hrvatska se i dalje suočava s relativno visokom prosječnom starosti voznog parka, što dodatno povećava važnost ispravne sigurnosne opreme. Upravo zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi kontrola kutije prve pomoći trebala postati redovita navika svakog vozača, jednako kao provjera tlaka u gumama ili razine ulja.
Jer, u trenutku prometne nesreće nekoliko sterilnih zavoja i osnovni pribor prve pomoći mogu napraviti razliku između lakše i teže posljedice, a ponekad i između života i smrti.
...
Tekst i foto: Vidmir Raič
