HAK: Stručni skup Sigurnost i mobilnost

Stručni skup Sigurnost i mobilnost u organizaciji Hrvatskog održan je povodom Europskog tjedna mobilnosti

Skup je otvorio dr.sc. Sinan Alispahić, pomoćnik Glavnog tajnika Hrvatskog autokluba, naglasivši da su sigurnost i mobilnost najviši prioriteti u kontekstu prometa u Europskoj uniji uz poruku da usprkos podacima da se stanje sigurnosti iz godine u godinu poboljšava, činjenica je da može i treba bolje. Posebnu je pozornost skrenuo na ranjive sudionike u prometu, osobito pješake te je napomenuo da se Republika Hrvatska nalazi na vrhu sigurnosti kada je riječ o mladim vozačima, dok je upozorio da su osobe životne dobi iznad 65 godina najugroženija skupina sudionika u prometu. Jednako tako, skrenuo je pozornost na nove oblike mobilnosti, primjerice na električne romobile te bicikle.

Na skupu su izlagali stručni predavači iz Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskih cesta, s Fakulteta prometnih znanosti te iz Hrvatskog autokluba.

Darko Grac iz Ministarstva unutarnjih poslova informirao je o stanju sigurnosti na cestama u Republici Hrvatskoj u prvih osam mjeseci 2023. Pritom je istaknuo da su Hrvatske autoceste zabilježile povećanje prometa od 8,5% u odnosu na prošlu godinu, a Hrvatske ceste za 1,2%. Unatoč zabilježenom porastu, brojčano stanje poginulih i ozlijeđenih osoba povoljnije je u odnosu na 2022. Upozorio je na ponavljajući trend da je broj smrtno stradalih osoba najviši tijekom ljetnih mjeseci. Podaci ukazuju na još jedan negativan trend, a to je veliko povećanje smrtno stradalih biciklista i motociklista, za čak 31,3% više u odnosu na prošlu godinu. Naglasio je da je brzina i dalje dominantan uzrok smrtnog stradavanja.

Predstavnik Fakulteta prometnih znanosti, mag.ing.traff. Juraj Vertlberg, prezentirao je analizu sigurnosti odabranih dionica županijskih cesta u Republici Hrvatskoj prema Star Rating metodologiji EuroRAP-a pri čemu je podsjetio na tri glavna čimbenika sigurnosti prometa: vozače, vozilo i ceste. Istraživanja pokazuju da je u 36% teških prometnih nesreća sudjelovala infrastruktura. U okviru ovog projekta ocjenjuje se postojeća infrastruktura čiji je produkt karta rizika koja služi kao podloga za poduzimanje koraka za povećanje sigurnosti rizičnih dionica. Pritom se naglasak stavlja na tzv. safe system approach pri kojem se treba utjecati kako na korisnike, tako i na vozila te infrastrukturu kako bi svi mogli biti ocjenjeni sa pet zvjezdica.

Nadalje, prof. dr. sc. Danijela Barić održala je predavanje na temu Edukacijom do sigurnosti i mobilnosti: primjeri dobre prakse. U svijetu se svakih 60 sekundi dogodi prometna nesreća te je stoga nužna promjena rizičnih obrazaca ponašanja. Edukacija je ključ prevencije i sigurnosti, ističe prof. Barić. Osim toga, skreće pažnju na činjenicu da je u današnje vrijeme potreban drugačiji pristup u edukaciji, posebice u radu s novim generacijama. Fakultet prometnih znanosti, osim tradicionalnih metoda poučavanja lecima i brošurama, okrenuo se novim metodama u obliku preventivno-edukativnih programa, putujućih izložbi te aplikacija virtualne stvarnosti. Napomenut je i crash test, in site eksperiment sudara osobnog automobila i željezničkog vozila iz kojeg se oštećeno vozilo kao podsjetnik svim studentima čuva na dvorištu kampusa. Djela, ne riječi. Idemo implementirati ono što znamo, zaključuje prof. Barić.

Predstavnik Hrvatskih cesta, g. Slaviša Babić, educirao je o opasnim mjestima na prometnicama te ih je definirao kao mjesta s dvanaest ili više prometnih nesreća u zadnje tri godine, zatim tri ili više istovrsnih prometnih nesreća sa stradalim osobama u zadnje tri godine ili petnaest ili više prometnih nesreća u zadnje tri godine. Pritom napominje da je potrebno provjeriti na mjestu nesreće je li prometna infrastruktura imala utjecaja na nastanak prometne nesreće.

Mr.sc. Ekrem Bećirović, samostalni stručni suradnik za sigurnost cestovnog prometa Ureda sigurnosti cestovnog prometa Hrvatskog autokluba, održao je prezentaciju pod nazivom Stanje sigurnosti ranjivih sudionika u prometu s posebnim osvrtom na pješake u Republici Hrvatskoj. Ukazao je na strateški cilj Europskog tjedna mobilnosti, a to je unaprjeđenje kvalitete života u urbanim sredinama te pronalasku alternativnih rješenja urbanog transporta. Pješaci, biciklisti, vozači i putnici mopeda te motociklisti smatraju se ranjivim sudionicima u prometu. Prema statističkim podacima, svaka peta poginula osoba u Europskoj uniji je pješak. U razdoblju od 2013. do 2021. godine smanjuje se broj poginulih pješaka, 2013. ih je bilo 5320, a 2021. 3669. Upozorava i na podatak da je brzina najčešći uzrok stradavanja pješaka u prometu te da je gotovo svaki drugi poginuli pješak u Republici Hrvatskoj u starosnoj dobi iznad 65 godina. Kao preporuku za napredak iznosi obavezno smanjenje brzine, poboljšanje infrastrukture te edukacije.

Mr.sc. Krešimir Viduka, voditelj Ureda sigurnosti cestovnog prometa Hrvatskog autokluba, predstavio je aktivnosti Ureda. Hrvatski autoklub, član EuroRAP-a od 2005. u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti, pod okriljem Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa radio je na ocjenjivanju sigurnosti segmenata cestovne mreže u Republici Hrvatskoj. Na natječajima u sklopu programa dodjele sredstava koje je provodila Federation internationale de l'automobile (FIA) učestalo su sufinancirani projekti HAK-a: I ti možeš spasiti život, 5forKids, 10for Kids, Pravilo 6, Pravilo 7, 10 Zlatnih pravila u prometu te projekt u vezi parkiranja osoba s invaliditetom. Istraživanja ponašanja vozača i putnika koja su provedena tijekom realizacije projekata pokazala su zanimljive rezultate. Primjerice sigurnosni pojas u vožnji koristi 2/3 muškaraca i čak ¾ žena, a devet od deset osoba koje su u vožnji držale mobitel u ruci bile su same u automobilu… Inicirano je i da se dvojezične poruke o odgovornom ponašanju u prometu, 10 zlatnih pravila, objavljuju na portalima promjenjive signalizacije na Hrvatskim autocestama. Preventivno-edukativni program „KLIK- sigurnosni pojas, navika odgovornog ponašanja u prometu“ namijenjen maturantima provodi se od 2017. Oko 35.000 učenika sudjelovalo je na interaktivnim predavanjima da bi se nakon toga na simulatorima sudara i prevrtanja uvjerili u neophodnost sigurnosnog pojasa u vožnji. Od 2016. kroz projekte HAK-a koji su realizirani uz podršku i potporu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa objavljivani su natječaji za izradu filmova na temu 10 zlatnih pravila u prometu. Na natječajima sudjeluju mladi do 24 godine starosti, a do sada je na njih prijavljeno skoro 400 filmova. Osim nagrade koja pripada pobjednicima posebnu motivaciju mladima predstavlja činjenica da se ti filmovi prikazuju u emisiji „Promet info“ koje HAK producira u programima Hrvatske radiotelevizije. Također se provodi i projekt „Zlatne godine“ namijenjen osobama starije životne dobi.