• +385 (0)92 164 57 36
  • npscp.hr@gmail.com
NPSCP
  • Početna
  • Vijesti
  • Sigurno u prometu
    • Sigurno u prometu
    • Prometna kultura
    • Tehnika vožnje
    • Mobiteli
    • Vremeplov
    • Video
    • Izdvojeno
  • NPSCP
    • Programi
    • Mladi vozači
    • Djeca u prometu
    • Motociklisti i mopedisti
    • Biciklisti
    • Pješaci
    • Video
    • Izdvojeno
  • Projekti
  • Multimedija
  • Kontakt

STATISTIKA SIGURNOSTI: Kako izračunati ekonomski trošak prometnih nesreća?

  • NPSCP
  • NPSCP
  • Izdvojeno
  • STATISTIKA SIGURNOSTI: Kako izračunati ekonomski trošak prometnih nesreća?

26
velj
2025

STATISTIKA SIGURNOSTI: Kako izračunati ekonomski trošak prometnih nesreća?

Izdvojeno

Ekonomski trošak prometnih nesreća izračunava se prema metodologijama organizacija poput Ujedinjenih naroda (UN), Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodnog programa za ocjenu sigurnosti cesta (iRAP). Ove metodologije uključuju različite komponente kako bi se dobio sveobuhvatan prikaz troškova koji nastaju zbog prometnih nesreća. Evo kako se to obično radi

1. Komponente ekonomskog troška

Ekonomski troškovi prometnih nesreća obično uključuju sljedeće elemente:

a) Izravni troškovi

Troškovi liječenja i medicinske njege (hitna pomoć, hospitalizacija, rehabilitacija).

Troškovi popravka ili zamjene oštećene imovine (vozila, infrastruktura).

Troškovi intervencija hitnih službi (vatrogasci, policija, spasilačke službe).

Troškovi sudskih postupaka i osiguranja.

b) Neizravni troškovi

Gubitak produktivnosti zbog smrti, ozljeda ili invalidnosti (gubitak BDP-a).

Troškovi dugotrajne njege i podrške za trajno ozlijeđene osobe.

Psihološke i emocionalne posljedice za obitelji i zajednicu.

Smanjenje kvalitete života (npr. zbog trajnih posljedica ozljeda).

c) Intangibilni troškovi

Bol i patnja ozlijeđenih osoba.

Emocionalni gubitak za obitelji i prijatelje poginulih.

Smanjenje društvene dobrobiti.


2. Metodologija UN-a i WHO-a

UN i WHO koriste socijalno-ekonomski pristup za procjenu troškova prometnih nesreća. To uključuje:

a) Vrijednost statističkog života (VSL)

VSL je procjena vrijednosti koju društvo pridaje spašavanju jednog života. Ova vrijednost varira ovisno o zemlji i njenom BDP-u.

Primjer: U razvijenim zemljama VSL može biti između 1 i 3 milijuna USD, dok je u zemljama u razvoju niži.

b) Troškovi ozljeda

Procjenjuju se prema težini ozljeda (lake, teške, trajne invalidnosti) i povezanim troškovima liječenja i gubitka produktivnosti.

c) Troškovi materijalne štete

Uključuje popravak ili zamjenu vozila i oštećene infrastrukture.

d) Društveni troškovi

Uključuje gubitak kvalitete života, emocionalne posljedice i druge nefinancijske štete.


3. Metodologija iRAP-a

iRAP (International Road Assessment Programme) koristi metodu troškova i koristi za procjenu ekonomskih troškova prometnih nesreća. Ova metodologija uključuje:

a) Procjena rizika

Analizira se sigurnost cesta i identificiraju opasna mjesta koja doprinose nesrećama.

b) Troškovi po vrsti nesreće

Za svaku vrstu nesreće (smrtni ishod, teške ozljede, lake ozljede) dodjeljuje se financijska vrijednost.

Primjer: U Europi, trošak smrtnog slučaja može biti procijenjen na 1-2 milijuna eura, dok su troškovi teških ozljeda niži.

c) Kalkulacija ukupnih troškova

Ukupni troškovi izračunavaju se množenjem broja nesreća s prosječnim troškom po nesreći.

4. Primjer izračuna

Ako u jednoj zemlji godišnje ima:

100 smrtnih slučajeva (svaki vrijedi 1,5 milijuna eura),

500 teških ozljeda (svaka vrijedi 200.000 eura),

2.000 lakih ozljeda (svaka vrijedi 10.000 eura),

Ukupni troškovi bi bili:

(100×1,5 milijuna)+(500×200.000)+(2.000×10.000)=150 milijuna+100 milijuna+20 milijuna=270 milijuna eura.

(100×1,5milijuna) +(500×200.000)+(2.000×10.000)=150milijuna+100milijuna+20milijuna=270milijuna eura.

Zaključak

Ekonomski troškovi prometnih nesreća izračunavaju se kombiniranjem izravnih, neizravnih i intangibilnih troškova. UN, WHO i iRAP koriste različite, ali komplementarne metodologije kako bi osigurali sveobuhvatnu procjenu. Ovi izračuni ključni su za donošenje politika i ulaganja u prometnu sigurnost, jer pomažu u identificiranju najisplativijih mjera za smanjenje nesreća i njihovih posljedica.

Tagovi
#ekonomski trošak #statistika #prometne statistike #prometna statistika #crna prometna statistika #nesreće #prometne nesreće #nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa
Podijelite
  KOMENTAR: Izazovi prijedloga o smanjenju dobne granice za vozače kamiona i autobusa
INOVACIJE: Airbag za stopala i noge  
  NPSCP
  Izdvojeno
Popularne vijesti
  • Programi
  • Djeca u prometu
  • Motociklisti i mopedisti
  • Biciklisti
NPSCP
Download
Učilica

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI

POPIS POTENCIJALNO OPASNIH MJESTA, SANACIJA KOJIH ĆE SE U 2025. GODINI SUFINANCIRATI SREDSTVIMA NACIONALNOG PLANA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA REPUBLIKE HRVATSKE Izdvojeno
VISION ZERO: Prometna sigurnost kao etička, inženjerska i društvena paradigma Programi
OSOBNA PRIJEVOZNA SREDSTVA: Statistika nesreća, što kaže Zakon i kakve su kazne za prekršitelje? Motociklisti i mopedisti
ALARM ZA UZBUNU: Dramatičan porast broja teških ozljeda uslijed padova s električnih romobila kod djece i adolescenata Djeca u prometu
Popularne vijesti
  • Programi
  • Djeca u prometu
  • Motociklisti i mopedisti
  • Biciklisti
NPSCP
Download
Učilica
Popularne vijesti
  • Programi
  • Djeca u prometu
  • Motociklisti i mopedisti
  • Biciklisti
NPSCP

O Planu

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, donesen je odlukom Vlade Republike Hrvatske. [više]
 

PORTAL npscp.hr

+385 (0)92 164 57 36

npscp.hr@gmail.com

POPULARNI TAGOVI
#Ivana Božića #ljetne #Lučko #Demerje #zastoj #gužva #Helsinki #osobna prijevozna sredstva #PU koprivničko-križevačka #SMS pomoć #Svjetski dan biciklista #jedna pedala #vožnja noću #noćma vožnja #Ivana Portolan Pajić #Dražen Antolović #Nikola Milas #Miroslav Gjurašin #Rok Kralj #Stjepan Višnjić #godišnji odmor #akumulator #aquaplaning #sunce #Bartovčak Ivan

© Copyright - All Rights Reserved.

Izrada web stranica | CMS | Hosting | SEO