02
stu 2026
stu 2026
Novo regionalno upozorenje iz Crne Gore, gdje sigurnosni pojas na stražnjim sjedalima gradskih automobila koristi samo 16 posto odraslih putnika, otvara ozbiljno pitanje prometne sigurnosti i u Hrvatskoj. Prema podacima Europske komisije, u Hrvatskoj je tijekom opažajnog istraživanja zabilježeno samo 22,3 posto vezanih putnika na stražnjim sjedalima, nasuprot europskoj referentnoj vrijednosti od 69,9 posto. Dok policija redovito izvještava o stotinama prekršaja nekorištenja pojasa, stvarni problem zahtijeva precizniji uvid u ponašanje putnika, razlike između prometnica i učinkovitost preventivnih mjera.
Sigurnosni pojas jedan je od najjednostavnijih, najdostupnijih i dokazano najučinkovitijih sustava zaštite putnika u automobilu, ali njegovo korištenje još uvijek nije postalo samorazumljiv dio prometne kulture. Posebno se to odnosi na putnike na stražnjim sjedalima, među kojima je i dalje rašireno uvjerenje da su zbog svojeg položaja u vozilu izloženi manjoj opasnosti te da vezanje nije nužno tijekom kratkih gradskih vožnji. Takvo ponašanje može imati teške posljedice jer nevezani putnik u sudaru ne ugrožava samo vlastiti život nego može ozlijediti i ostale osobe u automobilu.
Najnoviji povod za otvaranje te teme predstavlja regionalna kampanja „A Moment for Life”, pokrenuta 23. listopada 2026. u Podgorici u organizaciji Prometne zajednice (Transport Community) i nadležnih crnogorskih institucija. Kampanja se oslanja na rezultate međunarodnog istraživanja WESTBELT, koje je pokazalo izrazito nisku razinu korištenja sigurnosnog pojasa, osobito među odraslim putnicima na stražnjim sjedalima. Istraživanje je provedeno tijekom jeseni 2023., a rezultati su objavljeni 2024. godine, dok je njihov ponovni izlazak u javnost povezan s aktualnom regionalnom kampanjom. Za Hrvatsku je pritom posebno važno što usporedivi europski pokazatelji potvrđuju da problem nije ograničen na susjedne države, nego je ozbiljno prisutan i na hrvatskim prometnicama.
U Crnoj Gori pojas na stražnjem sjedalu u gradu koristi samo 16 posto putnika
Rezultati istraživanja WESTBELT pokazuju velike razlike u korištenju sigurnosnog pojasa ovisno o položaju osobe u automobilu i kategoriji prometnice. U Crnoj Gori pojas na gradskim cestama koristi 49,1 posto vozača, na ruralnim cestama 70,3 posto, a na autocestama 68,5 posto. Međutim, kod odraslih putnika na stražnjim sjedalima stanje je znatno nepovoljnije. U gradskom prometu veže ih se samo 16 posto, na ruralnim cestama 32,8 posto, a na autocestama 28,1 posto.
Takva raspodjela upućuje na problem koji se ne može objasniti isključivo nedovoljnom informiranošću o prometnim propisima. Razlika između prednjih i stražnjih sjedala pokazuje da putnici različito procjenjuju osobni rizik ovisno o mjestu na kojem sjede, dok relativno niska uporaba pojasa u gradskom prometu upućuje na podcjenjivanje opasnosti tijekom kratkih i poznatih relacija. Posebno zabrinjava što ni autocesta, na kojoj se vozila kreću znatno većim brzinama, ne potiče većinu putnika na stražnjim sjedalima da koriste sigurnosni pojas.
Istraživanje je provedeno metodom neposrednog opažanja na odabranim prometnicama, pri čemu su educirani istraživači bilježili korištenje pojasa kod vozača i putnika. Takav pristup omogućuje dobivanje podataka o stvarnom ponašanju, za razliku od anketnih istraživanja u kojima ispitanici mogu precijeniti vlastito poštovanje prometnih pravila. Rezultati su prikupljeni tijekom listopada i studenoga 2023. te obrađeni prema zajedničkoj regionalnoj metodologiji, što omogućuje kvalitetnije usporedbe između pojedinih kategorija prometnica i sudionika.
Hrvatska je znatno ispod europskog prosjeka
Još važniji podatak za hrvatsku javnost proizlazi iz dokumenta Europske komisije „Monitoring Road Safety Progress in the EU – Croatia”, objavljenog 13. veljače 2026. U pregledu ključnih pokazatelja sigurnosti cestovnog prometa navodi se da je u Hrvatskoj tijekom mjerenja za 2025. godinu sigurnosni pojas na stražnjim sjedalima koristilo samo 22,3 posto putnika, dok je odgovarajuća europska vrijednost iznosila 69,9 posto. Razlika je čak 47,6 postotnih bodova, što pokazuje koliko je Hrvatska udaljena od razine korištenja pojasa koja se bilježi u većem dijelu Europske unije.
Istodobno je na prednjim sjedalima u Hrvatskoj zabilježena vrijednost od 91,7 posto, nasuprot europskoj vrijednosti od 92,4 posto. To znači da se hrvatski rezultat na prednjim sjedalima približava europskoj razini, dok stražnja sjedala ostaju izrazito problematična. Podaci upućuju na važan zaključak za oblikovanje preventivnih aktivnosti, odnosno da se prometno ponašanje ne može jednako procjenjivati za sve osobe u automobilu. Vozači i putnici sprijeda očito su znatno skloniji korištenju pojasa nego osobe koje sjede iza njih.
Europski podaci proizlaze iz projekata Baseline i Trendline, koji koriste usklađene metode prikupljanja pokazatelja prometne sigurnosti. Važna je metodološka napomena da se hrvatski pokazatelji za 2025. temelje na opažanjima tijekom radnih dana. U dokumentu se za 2022. navodi 36 posto korištenja pojasa na stražnjim sjedalima, ali razliku između dvaju mjerenja nije opravdano automatski proglašavati stvarnim pogoršanjem bez dodatne provjere uzorka, razdoblja i načina prikupljanja podataka.
Neovisno o tome, najnovija dostupna hrvatska vrijednost od 22,3 posto predstavlja ozbiljan sigurnosni problem. Posebno je značajno što je riječ o stvarno opaženom ponašanju na cestama, a ne o subjektivnim izjavama vozača i putnika. Time je jasno potvrđeno da Hrvatska raspolaže relevantnim podacima o uporabi pojasa, ali da ih je potrebno znatno snažnije uključiti u oblikovanje i vrednovanje nacionalnih prometno-sigurnosnih mjera.
Nevezani putnik straga može ugroziti i osobe na prednjim sjedalima
Temeljna funkcija sigurnosnog pojasa jest zadržavanje tijela u pravilnom položaju tijekom naglog usporavanja ili sudara te omogućavanje kontroliranog raspoređivanja sila na dijelove tijela koji ih mogu bolje podnijeti. Bez pojasa osoba nastavlja kretanje u dotadašnjem smjeru sve dok ne udari u unutrašnjost vozila, drugu osobu ili ne bude izbačena iz putničkog prostora. Pri većim brzinama posljedice takvog nekontroliranog kretanja mogu biti izrazito teške.
Posebno je opasno ponašanje nevezanih putnika na stražnjim sjedalima tijekom frontalnog sudara. Njihovo tijelo može se velikom brzinom pomaknuti prema prednjim sjedalima i udariti u naslon, vozača ili suvozača, čime se povećava opasnost od dodatnih ozljeda. Zbog toga sigurnosni pojas nije samo sredstvo osobne zaštite, nego i važan element kolektivne sigurnosti svih osoba koje se nalaze u vozilu.
Prema podacima Europskog opservatorija za sigurnost cestovnog prometa, korištenje sigurnosnog pojasa može smanjiti rizik smrtnog stradavanja približno 60 posto za osobe na prednjim sjedalima te oko 44 posto za putnike straga. Stvarni zaštitni učinak ovisi o vrsti sudara, položaju osobe, konstrukciji vozila i pravilnom korištenju pojasa, ali navedeni rezultati potvrđuju njegovu ključnu ulogu u smanjivanju najtežih posljedica prometnih nesreća.
Suvremeni automobili raspolažu zračnim jastucima, zatezačima sigurnosnih pojaseva i sustavima za ograničavanje sile zatezanja, ali takva zaštita djeluje najučinkovitije kada su osobe pravilno vezane. Zračni jastuk nije zamjena za sigurnosni pojas, a njegov zaštitni učinak može biti znatno smanjen ako se putnik tijekom sudara nalazi u nepravilnom položaju.
Policija evidentira stotine prekršaja, ali to nije stopa korištenja pojasa
Hrvatska policija redovito provodi preventivne i represivne aktivnosti usmjerene na nekorištenje sigurnosnog pojasa, koje se ubraja među četiri ključna rizična ponašanja u cestovnom prometu. Tijekom nadzora od 16. do 18. listopada 2026. godine policijski službenici svih policijskih uprava utvrdili su 704 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa, među ukupno 6.531 evidentiranim prometnim prekršajem. U prethodnom vikend-nadzoru, od 9. do 11. listopada, zabilježeno je dodatnih 636 takvih prekršaja.
Ti podaci potvrđuju da policija redovito otkriva nepravilnosti, ali sami po sebi ne omogućuju procjenu udjela vezanih i nevezanih osoba u ukupnom prometu. Broj prekršaja ovisi o intenzitetu nadzora, broju kontroliranih vozila, lokacijama, vremenu provođenja akcije i načinu odabira vozila za kontrolu. Zbog toga se na temelju 704 evidentirana prekršaja ne može zaključiti koliki dio svih hrvatskih vozača i putnika ne koristi sigurnosni pojas.
Za ozbiljno praćenje učinkovitosti prometne sigurnosti nužno je razlikovati policijsku evidenciju prekršaja od opažajnih istraživanja. Prva pokazuje broj utvrđenih povreda propisa, dok druga omogućuju procjenu zastupljenosti određenog ponašanja u prometnoj populaciji. Tek povezivanjem tih dviju vrsta podataka može se procjenjivati jesu li nadzor, zakonske sankcije i preventivne aktivnosti povezani sa stvarnim promjenama ponašanja.
Hrvatski zakon obvezuje i putnike na stražnjim sjedalima
Prema članku 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozač i putnici tijekom vožnje moraju koristiti sigurnosni pojas na svim sjedalima na kojima je ugrađen, na način koji je odredio proizvođač. Obveza se jednako odnosi na prednja i stražnja sjedala osobnih automobila, a primjenjuje se i na druge odgovarajuće kategorije motornih vozila. Za nekorištenje sigurnosnog pojasa propisana je novčana kazna od 130 eura.
Ministarstvo unutarnjih poslova u listopadu 2026. predstavilo je prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se, među ostalim, predviđa povećanje kazne za nekorištenje pojasa i nepropisan prijevoz djece sa 130 na 200 eura. Međutim, povećanje sankcije samo po sebi ne jamči promjenu ponašanja ako nije praćeno dosljednim nadzorom, odgovarajućom edukacijom i provjerom stvarnih rezultata.
Važno je i pitanje pravilnog prijevoza djece. Hrvatski propisi zahtijevaju uporabu odgovarajućih dječjih sigurnosnih sjedalica ili postolja za djecu nižu od 150 centimetara, uz propisanu iznimku za djecu visoku najmanje 135 centimetara koja se na stražnjem sjedalu mogu prevoziti pravilno vezana pojasom za odrasle osobe. Zaštita djece pritom se ne može svesti samo na postojanje sigurnosne sjedalice, jer njezin učinak ovisi o pravilnoj ugradnji, odgovarajućoj veličini i ispravnom vezanju djeteta.
Kratka gradska vožnja stvara lažan osjećaj sigurnosti
Jedan od najčešćih razloga nekorištenja pojasa jest uvjerenje da on nije potreban tijekom kratkih putovanja ili pri malim brzinama. Takva je pretpostavka posebno raširena među putnicima koji sjedaju na stražnja sjedala i smatraju da ih od mogućeg udara dovoljno štite prednja sjedala i konstrukcija vozila.
Međutim, i sudar pri gradskoj brzini može proizvesti velika opterećenja na ljudsko tijelo. Pri brzini od 50 kilometara na sat vozilo se kreće približno 13,9 metara u sekundi, a u slučaju naglog zaustavljanja nevezana osoba nastavlja se kretati sve dok njezino tijelo ne zaustavi prepreka. Težina posljedica ovisi o stvarnoj promjeni brzine tijekom sudara, trajanju usporavanja i položaju tijela, zbog čega ni naizgled mali sudar ne mora biti bezopasan.
Posebno je važna psihološka dimenzija problema. Uobičajene gradske relacije često se doživljavaju kao poznate i predvidljive, pa putnici mogu podcjenjivati mogućnost iznenadnog kočenja, sudara na raskrižju ili naleta drugog vozila. Takav obrazac ponašanja potvrđuju i regionalni nalazi WESTBELT-a, prema kojima se pojas na stražnjim sjedalima u gradskom prometu koristi znatno rjeđe nego što bi se očekivalo s obzirom na jednostavnost i zaštitnu vrijednost te mjere.
Hrvatska mora pratiti gdje se pojas ne koristi i tko zbog toga stradava
Usporedba hrvatskih i regionalnih podataka pokazuje da problem nekorištenja sigurnosnog pojasa zahtijeva znatno preciznije praćenje od uobičajenog brojenja prometnih prekršaja. Hrvatska već raspolaže relevantnim opažajnim pokazateljima, ali za učinkovito oblikovanje mjera potrebno ih je redovito objavljivati i dodatno razvrstavati prema vrsti prometnice, položaju osobe u vozilu, kategoriji vozila i vremenu prometovanja.
Posebno bi važno bilo utvrditi koliki je udio poginulih i teško ozlijeđenih vozača i putnika koji nisu koristili sigurnosni pojas te razlikuje li se taj udio između prednjih i stražnjih sjedala. Takvu analizu trebalo bi povezati s podacima o vrsti prometne nesreće, brzini, prevrtanju vozila, izbacivanju osobe iz putničkog prostora i medicinskoj težini ozljeda. Time bi se dobila znatno jasnija slika stvarnih posljedica nekorištenja pojasa i mogućnosti njihova sprječavanja.
Jednako je važno procjenjivati učinkovitost preventivnih kampanja. Broj održanih predavanja, objavljenih promotivnih poruka i podijeljenih letaka može pokazati opseg aktivnosti, ali ne i njihovu stvarnu sigurnosnu vrijednost. Za ocjenu rezultata potrebna su usporediva mjerenja ponašanja prije i nakon provedbe pojedine mjere. Posebno bi korisno bilo istražiti zašto se putnici na stražnjim sjedalima rjeđe vežu, kako procjenjuju vlastiti rizik i u kojoj mjeri reagiraju na upozorenja vozača, zvučne sustave vozila i policijski nadzor.
Sigurnost se mora mjeriti na svakom sjedalu
Regionalna kampanja pokrenuta u Crnoj Gori još jednom je upozorila na sigurnosni problem koji je dugo poznat, ali čije stvarne razmjere broj prometnih prekršaja ne može dovoljno jasno pokazati. Hrvatski podaci pritom daju još konkretniji razlog za ozbiljnu analizu. Dok se na prednjim sjedalima razina korištenja pojasa približava europskoj vrijednosti, na stražnjim sjedalima zabilježeno je samo 22,3 posto vezanih putnika, što predstavlja izrazito velik sigurnosni zaostatak.
Takva razlika pokazuje da prometno-sigurnosne mjere ne bi trebale biti jednako usmjerene prema svim sudionicima u automobilu. Potrebno je posebno obuhvatiti putnike na stražnjim sjedalima, kratke gradske vožnje i skupine kod kojih su utvrđene najniže stope korištenja pojasa. Istodobno je nužno nastaviti razvijati sustav opažajnih istraživanja i javnog vrednovanja rezultata kako bi se moglo utvrditi koje mjere doista mijenjaju ponašanje.
Sigurnosni pojas predstavlja osnovnu pretpostavku zaštite svih osoba u automobilu, neovisno o duljini putovanja, brzini i položaju sjedala. Hrvatska zato svoj napredak ne bi trebala mjeriti samo brojem izrečenih kazni, nego prije svega povećanjem udjela pravilno vezanih putnika i smanjivanjem broja poginulih i teško ozlijeđenih osoba koje tijekom nesreće nisu koristile sigurnosni pojas.
Podatkovna provjera za uredništvo. Hrvatski podaci od 22,3 % i europska vrijednost od 69,9 % potvrđeni su u dokumentu Europske komisije SWD(2026) 36, a metodološki su povezani s projektom Trendline. Crnogorski podaci potječu iz WESTBELT istraživanja provedenog 2023., čije je rezultate Transport Community ponovno predstavio 23. listopada 2026. Hrvatski propisi i policijski podaci provjereni su prema MUP-u, a učinci pojasa prema European Road Safety Observatory.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič
