Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća

Dan kada odajemo počast izgubljenim životima i podsjećamo se na odgovornost koju dijelimo na cestama

Svjetski dan sjećanja na žrtve prometnih nesreća nastao je kao civilna inicijativa, ali je s vremenom postao jedan od najvažnijih datuma u globalnom kalendaru sigurnosti cestovnog prometa. Pokrenula ga je 1993. godine britanska organizacija RoadPeace, u trenutku kada su žrtve prometnih nesreća bile gotovo nevidljive u javnom prostoru i kada se o gubitku života na cestama govorilo kao o neizbježnoj posljedici modernog prometa. Ideja RoadPeacea bila je jednostavna, ali snažna: svaka osoba poginula na cesti zaslužuje dostojanstvo, priznanje i kolektivno sjećanje, jednako kao i njezina obitelj koja živi s neizbrisivim posljedicama.

Ujedinjeni narodi prepoznali su važnost ove inicijative i 2005. godine proglasili treću nedjelju u studenom službenim Svjetskim danom sjećanja na žrtve prometnih nesreća. Time je ovaj dan postao globalni simbol solidarnosti, žalovanja i, jednako važno, obveze da se prometni sustavi učine sigurnijima.

Statistika koja upozorava i obvezuje

Prometne nesreće danas su jedan od najvećih globalnih javnozdravstvenih izazova. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, posljedice prometnih nesreća vodeći su uzrok smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina. Riječ je o skupini koja bi trebala biti nositelj budućeg društvenog, gospodarskog i kulturnog razvoja. Umjesto toga, upravo oni najčešće plaćaju cijenu loših navika, nesigurnih prometnih sustava i nedostatka poštovanja prema pravilima i drugim sudionicima na cestama.

Ovogodišnja kampanja, pod nazivom „Izgubljeni talenti“, snažnije nego ikad vizualizira i emotivno naglašava činjenicu da iza svake statističke brojke stoji neostvareni život – potencijal koji nestaje u trenutku, ali ostaje neizbrisivo prisutan u obiteljima, zajednici i društvu. Poruka „Zapamti. Podrži. Djeluj.“ podsjeća da komemoracija žrtava ne smije biti samo simbolična, nego mora biti početak stvarnih promjena u kulturi prometovanja.

Put prema „viziji nula“

U Hrvatskoj se Svjetski dan sjećanja obilježava u kontekstu kontinuiranih nastojanja institucija i stručne zajednice da se broj poginulih i teško ozlijeđenih sustavno smanjuje. Hrvatski autoklub godinama provodi preventivno-edukativne programe koji obuhvaćaju sve dobne skupine – od najmlađih sudionika u prometu do starijih vozača. Ti programi nisu samo informativne naravi, nego imaju ključnu pedagošku funkciju: mijenjati navike i razvijati kulturu sigurnosti od najranije dobi.

Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa, usklađen s europskim smjernicama, definira dva velika cilja. Prvi je smanjenje broja poginulih i teško ozlijeđenih za 50 posto do 2030. godine, što traži tehnološki napredak, bolju infrastrukturu, ali ponajprije odgovorno ponašanje sudionika u prometu. Drugi cilj, „vizija nula“, predviđa prometni sustav bez smrtno stradalih do 2050. godine. To je ambiciozna, ali nužna vizija, koja počiva na ideji da je svaki život vrijedan i da nijedan gubitak nije prihvatljiv.

Pouka za danas i obveza za budućnost

Svjetski dan sjećanja nije samo dan tuge. On je i dan podsjećanja da tragedije nisu sudbina nego posljedica konkretnih odluka i ponašanja. Svaki vozač koji se drži pravila, svaka obitelj koja uči djecu oprezu, svaki inženjer koji dizajnira sigurniju cestu i svaki policajac koji nadzire promet dio su kolektivne misije da se životi spašavaju.

Pouka je jednostavna i trajna: sigurnost na cestama nije samo tehničko pitanje, nego moralna odgovornost. Ona počinje u svakome od nas, u svakoj odluci da usporimo, propustimo, poštujemo i brinemo. Svaki izgubljeni život podsjetnik je da možemo i moramo bolje.

U tom duhu, treća nedjelja u studenom nije samo dan sjećanja. To je dan odlučnosti da se tragedije ne ponove i da cestovni promet jednog dana prestane biti područje u kojem se životi gube – a postane prostor odgovornosti, solidarnosti i poštovanja.

...

Tekst: Petar Kolovrat

Ilustracije: ETSC, European Transport Safety Concil