17
ruj 2026
ruj 2026
ROADPOL Safety Days traju od 16. do 22. rujna, a upravo je današnji dan proglašen središnjim danom kampanje s ambicioznim ciljem – nula poginulih na cestama Europe
U središtu ovogodišnje akcije su pješaci. Hrvatski podaci pokazuju zašto: tijekom 2025. poginulo je 40 pješaka, od kojih čak 30 starijih od 65 godina.
Danas, 17. rujna 2026., europske prometne policije pokušavaju ostvariti cilj koji na prvi pogled zvuči gotovo utopijski: završiti jedan cijeli dan bez ijedne poginule osobe na europskim cestama. Upravo je 17. rujna ROADPOL, europska mreža prometnih policija, odredio kao središnji dan ovogodišnjih ROADPOL Safety Days, kampanje koja je počela jučer i traje do 22. rujna. Poruka je jednostavna: ako Europa može ostvariti jedan dan bez smrtno stradalih u prometu, tada nula poginulih prestaje biti apstraktni slogan i postaje dokaz da je takav rezultat barem privremeno ostvariv.
Ovogodišnji Safety Days posebno su posvećeni pješacima, skupini koja u prometnom sustavu ima najmanje fizičke zaštite. Prema podacima na kojima ROADPOL temelji kampanju, pješaci su tijekom 2025. činili oko 18 posto svih poginulih na cestama Europske unije, korisnici motocikala i mopeda 21 posto, biciklisti devet posto, a vozači i putnici u automobilima 44 posto. Europska komisija procjenjuje da je tijekom 2025. na cestama EU poginulo oko 19.400 ljudi, tri posto manje nego godinu prije, ali dinamika poboljšanja i dalje zaostaje za tempom potrebnim za europski cilj prepolovljenja broja smrtno stradalih do 2030. godine.
Jedan dan bez poginulih je test cijelog prometnog sustava
ROADPOL-ova ideja dana bez poginulih ima prije svega simboličku snagu, ali simbolika počiva na vrlo konkretnom konceptu. Vision Zero polazi od pretpostavke da ljudska pogreška u prometu ostaje očekivana pojava, dok prometni sustav treba biti projektiran tako da takva pogreška što rjeđe završava smrću ili teškom ozljedom. U tom pristupu odgovornost se širi s pojedinca na cijeli sustav: vozača, policiju, zakonodavca, projektanta prometnice, lokalnu vlast, proizvođača vozila i upravitelja infrastrukture.
Zato ROADPOL ovogodišnju kampanju oko pješaka povezuje s policijskim nadzorom, edukacijom, uređenjem prometne infrastrukture i smirivanjem prometa. Posebno se naglašavaju područja velikog pješačkog prometa, pješački prijelazi, gradska središta i zone u kojima vozila i nezaštićeni sudionici dijele isti prostor. U tom kontekstu ograničenje od 30 km/h pojavljuje se kao jedna od ključnih mjera. ROADPOL kao primjere navodi europske gradove poput Bruxellesa i Pariza, gdje niža brzina postaje sastavni dio šire politike zaštite pješaka.
To je važna promjena perspektive. Pitanje više glasi: kako urediti ulicu tako da posljedice pogreške ostanu podnošljive? Razlika između 30 i 50 km/h mnogo je veća od dvadeset brojki na brzinomjeru. Kinetička energija vozila raste s kvadratom brzine, vozaču pri većoj brzini tijekom iste sekunde reakcije ostaje znatno manje prostora, a pješak pri sudaru prima mnogo veću količinu energije. Zato snižavanje brzine u prostorima gdje se intenzivno kreću ljudi predstavlja sigurnosnu intervenciju, a ne samo prometno ograničenje.
U Hrvatskoj 40 poginulih pješaka, 37 ih je stradalo unutar naselja
Hrvatski podaci ovoj europskoj kampanji daju vrlo konkretan domaći kontekst. Prema konačnom Biltenu MUP-a o sigurnosti cestovnog prometa, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama poginula 261 osoba. Među njima je bilo 40 pješaka, odnosno 15,3 posto svih poginulih. Još je 425 pješaka teško ozlijeđeno, a 924 lakše. Broj poginulih pješaka pritom je ostao jednak kao 2024. godine.
Još je indikativnija teritorijalna raspodjela. Od 40 poginulih pješaka tijekom 2025., 37 ih je stradalo unutar naselja, a samo troje izvan naselja. Pješačka sigurnost zato je izrazito gradsko i naseljsko pitanje: riječ je o ulicama, raskrižjima, zebri, autobusnim stajalištima, školskim zonama, trgovačkim područjima i cestama koje su s vremenom postale gradske ulice, ali su zadržale geometriju i brzine projektirane prvenstveno za motorni promet.
Dobna struktura otkriva još izraženiju ranjivost. Od svih poginulih pješaka u Hrvatskoj tijekom 2025. 30 je bilo u dobi od 65 godina ili više. To znači da su stariji činili čak 75 posto poginulih pješaka. U istoj dobnoj skupini zabilježeno je 189 teško i 219 lakše ozlijeđenih pješaka. Hrvatska pješačka sigurnost zato u velikoj mjeri postaje i pitanje starenja stanovništva, brzine hodanja, vremena trajanja zelenog svjetla, preglednosti prijelaza, rasvjete, udaljenosti između sigurnih mjesta za prelazak te sposobnosti vozača da pravodobno uoče stariju osobu.
Hrvatska danas sudjeluje u europskom eksperimentu s vrlo jednostavnim pitanjem
Hrvatska je članica ROADPOL-a, mreže koja okuplja prometne policije europskih država i organizira koordinirane nadzorne i preventivne aktivnosti. To znači da današnji „zero fatalities day“ za Hrvatsku predstavlja više od promatračke europske kampanje. Hrvatska policija institucionalno pripada mreži čiji je temeljni cilj smanjenje broja poginulih i teško ozlijeđenih na europskim cestama.
Najzanimljivije hrvatsko pitanje danas zato glasi: može li 17. rujna 2026. završiti bez ijedne poginule osobe na hrvatskim cestama? Odgovor će biti poznat tek nakon završetka dana, a upravo je u tome snaga kampanje. Uspjeh se danas mjeri jednom jedinom brojkom – nulom.
Ta nula ipak ovisi o tisućama malih odluka. Vozaču znači nekoliko kilometara na sat manje prije zebre, pogled dalje od zaslona mobitela, ranije puštanje papučice gasa i spremnost da se zaustavi. Pješaku znači vidljivost i pravilna procjena situacije. Lokalnoj samoupravi znači dobro osvijetljen prijelaz, slobodan trokut preglednosti, usporenu zonu kod škole ili doma za starije. Policiji znači nadzor upravo ondje gdje brzina i ponašanje stvaraju najveći rizik.
Zona 30 sve više prelazi iz eksperimenta u europski standard sigurnosti
Ovogodišnja ROADPOL kampanja dolazi u trenutku kada se u Europi ponovno intenzivira rasprava o nižim gradskim brzinama. Eurocities je tijekom 2026. objavio rezultate istraživanja među 38 gradova u 19 europskih zemalja. Čak 75 posto gradova koji su uveli ograničenja od 30 km/h ili niža prijavilo je smanjenje broja poginulih i ozlijeđenih, dok je 91 posto zabilježilo barem jedan pozitivan učinak, od manje stradavanja do niže razine buke i većeg udjela aktivne mobilnosti. Posebno je zanimljivo da gradovi u cjelini nisu prijavili opće pogoršanje zagušenja ili vremena putovanja kao posljedicu takvih mjera.
To otvara važnu temu i za hrvatske gradove. Zone 30 kod nas postoje, osobito u stambenim područjima, školskim zonama i pojedinim gradskim središtima, ali njihova učinkovitost ovisi o načinu izvedbe. Sama prometna oznaka s brojem 30 pruža ograničen učinak ako ulica geometrijom i širinom vozaču i dalje sugerira brzinu od 50 ili 60 km/h. Suvremeni pristup zato kombinira znak s uzdignutim pješačkim prijelazima, suženjima kolnika, manjim radijusima zavoja, drukčijim rasporedom parkiranja, kvalitetnijom rasvjetom i drugim elementima koji fizički potiču sporiju vožnju.
Upravo tu ROADPOL Safety Days izlaze iz područja klasične policijske kampanje. Policija može kontrolirati brzinu jedan dan ili jedan tjedan, dok dobro projektirana cesta utječe na brzinu svakoga dana u godini.
Hrvatski pješak najčešće strada u naselju, a najveći rizik nose stariji
Hrvatska je 2025. imala 261 smrtno stradalu osobu u cestovnom prometu. Četrdeset poginulih bili su pješaci, što čini 15,3 posto svih poginulih. Teško je ozlijeđeno 425, a lakše 924 pješaka. Od 40 poginulih čak 37 izgubilo je život unutar naselja, a 30 poginulih imalo je 65 ili više godina. Drugim riječima, tri od četiri smrtno stradala pješaka pripadala su najstarijoj dobnoj skupini.
Europska slika ide u istom smjeru. Pješaci čine približno 18 posto poginulih na cestama EU, dok ranjivi sudionici – pješaci, biciklisti, korisnici motocikala i mopeda te novih oblika osobne mobilnosti – nose osobito velik dio stradavanja u gradskim područjima. Europska komisija navodi da upravo ranjivi sudionici čine oko 70 posto poginulih na urbanim cestama.
Nula poginulih danas treba biti više od dobre slučajnosti
Ako Hrvatska ovaj 17. rujna završi bez poginulih, bit će to dobra vijest. Ako cijela Europa ostvari ROADPOL-ov cilj, bit će to rijedak i snažan simbol. Ipak, pravi smisao današnjeg dana nalazi se u onome što slijedi 18., 19. i svakog sljedećeg dana.
Vision Zero počiva upravo na ideji da smrt u cestovnom prometu predstavlja posljedicu na koju se sustav može i mora prilagođavati. Europa si je postavila cilj približiti se nuli do 2050. godine, a do 2030. prepoloviti broj poginulih i teško ozlijeđenih. Trenutačni trend još je prespor, a Hrvatska prema preliminarnim podacima Europske komisije za 2025. i dalje pripada državama s višom stopom smrtnosti na cestama u Europskoj uniji.
Zato je današnji ROADPOL-ov cilj važan upravo zbog svoje radikalne jednostavnosti. Nula znači da se navečer svaka osoba koja je ujutro krenula pješice, automobilom, motociklom ili biciklom može vratiti kući. Pješak je ove godine stavljen u središte zato što između njega i nekoliko tona automobila, autobusa ili kamiona nema sigurnosnog pojasa, zračnog jastuka ni zaštitne karoserije.
Europa danas, 17. rujna, pokušava dokazati da jedan dan bez poginulih može postojati. Za Hrvatsku je pravo pitanje koliko elemenata tog jednog dana možemo pretvoriti u uobičajeni način upravljanja prometom tijekom cijele godine.
...
Tekst: Vidmir Raič
Infografika, foto: Petar Kolovrat
