14
tra 2026
tra 2026
Od ljeta 2026. jasniji signali u kritičnim trenucima vožnje
Od sredine 2026. godine na cestama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj, uvodi se nova sigurnosna mjera koja bi mogla imati izravan utjecaj na smanjenje jedne od najčešćih vrsta prometnih nesreća – sudara straga. Riječ je o obvezi ugradnje naprednog sustava upozorenja na kočenje u nuždi u sve novo homologirane osobne automobile i laka komercijalna vozila.
U središtu ove regulative nalazi se adaptivno kočiono svjetlo, tehnološki unaprijeđen signalni sustav koji nadilazi dosadašnji princip rada standardnih stop-svjetala. Njegova funkcija nije samo registrirati činjenicu kočenja, već i jasno komunicirati intenzitet i hitnost usporavanja vozila u realnom vremenu.
Zašto se mijenja postojeći sustav signalizacije?
Dosadašnji sustav stražnjih kočionih svjetala temelji se na binarnom principu – svjetla se uključuju čim vozač pritisne papučicu kočnice, bez obzira na to radi li se o blagom usporavanju ili naglom kočenju. U praksi to znači da vozači iza često nemaju dovoljno informacija za procjenu ozbiljnosti situacije, osobito pri većim brzinama.
Nova regulativa uvodi diferencijaciju signala. Kada vozilo naglo usporava, osobito pri brzinama iznad 50 km/h, aktivira se sustav koji uzrokuje brzo pulsiranje stražnjih kočionih svjetala. Takvo bljeskanje predstavlja univerzalni vizualni kod za opasnost i omogućuje vozačima iza bržu i precizniju reakciju.
U slučaju potpunog zaustavljanja nakon naglog kočenja, sustav automatski uključuje sva četiri pokazivača smjera, dok stop-svjetla ostaju aktivna. Time se stvara kontinuirani signalni niz koji jasno označava izvanrednu situaciju na kolniku.
Fokus na autoceste i brze prometnice
Uvođenje adaptivnih kočionih svjetala posebno je usmjereno na smanjenje rizika na autocestama i brzim cestama, gdje su brzine visoke, a razmaci između vozila često nedostatni. Upravo u takvim uvjetima dolazi do lančanih sudara, pri čemu je reakcijsko vrijeme vozača presudan faktor.
Istraživanja pokazuju da vozači u prosjeku reagiraju unutar jedne sekunde, no pri brzinama od 130 km/h vozilo u tom vremenu prijeđe više od 35 metara. Svako dodatno vizualno upozorenje koje skraćuje vrijeme percepcije izravno smanjuje vjerojatnost sudara.
Ova mjera stoga nije izolirani tehnički dodatak, već dio šire sigurnosne arhitekture koja uključuje napredne sustave pomoći vozaču (ADAS), poput autonomnog kočenja u nuždi i sustava za održavanje razmaka.
Regulativni okvir i primjena u Hrvatskoj
Nova obveza proizlazi iz europskog zakonodavnog paketa usmjerenog na povećanje sigurnosti cestovnog prometa, a primjenjivat će se na sva novo odobrena vozila od 7. srpnja 2026. godine. Važno je naglasiti da se regulativa ne odnosi retroaktivno – vozila koja su već registrirana i u uporabi neće morati naknadno ugraditi ovaj sustav.
Za hrvatske vozače to znači postupnu tranziciju, pri čemu će se nova tehnologija uvoditi paralelno s obnavljanjem voznog parka. Dugoročno gledano, očekuje se da će s porastom udjela novih vozila na cestama učinak ove mjere postati sve vidljiviji.
Dio šire europske strategije sigurnosti
Uvođenje adaptivnih kočionih svjetala uklapa se u ambicioznu strategiju Europske unije usmjerenu na smanjenje broja poginulih i teško ozlijeđenih u prometu. Cilj tzv. “Vision Zero” pristupa jest dugoročno eliminirati smrtne slučajeve na cestama, pri čemu se naglasak stavlja na kombinaciju tehnologije, regulative i edukacije.
Sudari straga čine značajan udio ukupnih prometnih nesreća u Europi, osobito u urbanim sredinama i na autocestama. Upravo zbog toga poboljšanje komunikacije između vozila – čak i na razini osnovnih svjetlosnih signala – predstavlja važan korak prema sigurnijem prometnom sustavu.
U konačnici, iako se na prvi pogled radi o relativno jednostavnoj tehničkoj izmjeni, njezin potencijalni učinak na sigurnost prometa može biti znatan. Jasniji, brži i intuitivniji signali u kritičnim situacijama često čine razliku između izbjegnute nesreće i lančanog sudara.
....
Tekst: Petar Kolovrat
ilustracija: Vidmir Raič uz AI asistenciju
