10
stu 2025
stu 2025
Zašto je jutro nakon opijanja jednako rizično kao i noć pijanstva?
Statistički podaci, iz godine u godinu, pokazuju da se upravo u studenom i prosincu - za vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana i prazničnog raspoloženja, odnosno povećanog konzumiranja alkohola, povećanog kretanja pješaka, odlaska građana na godišnje odmore, dolaska hrvatskih državljana koji su na privremenom radu u inozemstvu i općenito povećanog domaćeg, ali i tranzitnog prometa na cestama, povećava i broj prometnih nesreća i stradavanja u njima.
Tijekom ovogodišnjeg „Martinja“ 11. i 12. studenog 2025. godine, povodom narodnog običaja krštenja mošta i očekivano povećanog broja sudionika u cestovnom prometu koji će konzumirati alkoholna pića, a u cilju preveniranja prometnih nesreća i njihovih posljedica, Ministarstvo unutarnjih poslova svoje aktivnosti dodatno će usmjeriti na sprečavanje i sankcioniranje vožnje pod utjecajem alkohola.
Nadzor vozača odvijat će se na lokacijama na kojima je evidentiran veći broj prometnih prekršaja i prometnih nesreća zbog vožnje pod utjecajem alkohola, na način da će se uspostaviti veći broj kontrolnih punktova, koji će se u vrijeme provođenja akcija češće mijenjati. Zato, posebna pozornost u prometu!
Spori metabolizam alkohola i brza opasnost na cesti
U sigurnosti cestovnog prometa jedna je stvar konstantna: alkohol i upravljanje vozilom jednostavno ne idu zajedno. Ono što se često zanemaruje jest činjenica da opasnost ne prestaje u trenutku kada prestane pijanka. Alkohol ne nestaje iz organizma preko noći, a jutro nakon izlaska često je jednako opasno kao i sama večer konzumacije. Mnogi vozači vjeruju da su “samo malo umorni” ili da je nekoliko sati sna dovoljno da razbistri glavu, no fiziologija čovjeka ima sasvim drugačiji ritam od naše želje da se što prije vratimo volanu.
Kako tijelo prerađuje alkohol i zašto trajanje nije isto za svakoga
Razgradnja alkohola u organizmu ovisi o cijelom nizu čimbenika koji se iz dana u dan mijenjaju. Spol i dob određuju brzinu metabolizma, tjelesna masa i udio masnog tkiva utječu na to koliko se alkohola distribuira po tijelu, a važno je i jeste li jeli prije pijenja, koliko ste pod stresom i kakvu ste vrstu alkohola konzumirali. Alkohol najprije prolazi kroz želudac i tanko crijevo, zatim ulazi u krvotok i konačno dolazi do jetre, jedine “tvornice” koja ga može razgraditi. Jetra ima stabilan tempo metaboliziranja i ne može ubrzati svoj rad zbog kave, hladnog tuša ili kratkog sna. Upravo zato svako piće ima svoje trajanje i svaka vrsta alkohola ostaje u tijelu drugačije vrijeme.
Koliko se alkohol zadržava u tijelu, grafički prikaz za prosječnog odraslog muškarca solidne tjelesne građe
U praksi to znači da jedna čaša vina koncentracije oko 13.5 posto ostaje u organizmu otprilike tri i pol sata. Dvije čaše mogu se zadržati oko sedam sati, a svaka sljedeća povećava trajanje za tri do četiri sata, što znači da pet čaša vina može ostati prisutno gotovo osamnaest sati nakon konzumacije. Žestoka pića od oko četrdeset posto alkohola imaju brži ulazak u krv, ali im vrijeme razgradnje ostaje neumoljivo: jedna čašica zadržava se oko sat i pol, dvije oko tri sata, dok pet čašica može ostati prisutno više od sedam sati. Pivo, iako slabije koncentracije, konzumira se u većim količinama pa jedno prosječno piće ostaje oko dva i pol sata, dok pet piva u organizmu može “raditi” više od dvanaest sati. Sve ove brojke odnose se na prosječne uvjete i idealne okolnosti; u stvarnom životu metabolizam je sporiji kod iscrpljenih, dehidriranih ili podhranjenih osoba, a stres i umor dodatno usporavaju razgradnju alkohola.
Zašto je “jutarnji mamurluk” zapravo prikrivena alkoholiziranost
Velik broj prometnih nesreća događa se upravo u jutarnjim satima kada vozači osjećaju tek blagu glavobolju, bljedilo ili umor, vjerujući da je riječ samo o posljedicama zabave, a ne o ostatku alkohola u krvi. Jetra ne poznaje društvene okolnosti, ne razlikuje radni dan od vikenda i ne mari za to što vozač mora na posao. Ako je u tijelu preostalo alkohola, refleksi su usporeni, percepcija sužena, a procjena udaljenosti i brzine narušena. Čak i niske koncentracije alkohola mogu značajno povećati rizik od prometne nesreće, posebno u složenim situacijama poput naglog kočenja, izbjegavanja prepreke ili procjene prolaske kroz raskrižje.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da je procjena “kada mogu voziti” najvarljiviji dio odgovornog ponašanja u prometu. Ako postoji i najmanja sumnja, automobil bi trebao ostati parkiran. Alkohol nije napitak koji se iz tijela uklanja voljom, već tempom koji određuje biologija, a biološki sat rijetko se poklapa s našim jutarnjim planovima.
Sigurnost kao navika, ne kao procjena trenutka
U prometu nema mjesta nagađanju. Vožnja pod utjecajem alkohola, pa i u tragovima, predstavlja ozbiljan rizik ne samo za vozača nego i za putnike, pješake i druge sudionike u prometu. Najbolja odluka uvijek je jednostavna: ako ste pili, ne vozite. Ako ste pili više, ne vozite ni sutradan dok niste sigurni da je organizam potpuno čist. Sigurnost cestovnog prometa ne ovisi o tome koliko mislimo da smo sposobni voziti, nego o tome koliko je naš organizam za to uistinu spreman.
U trenutku kada alkohol uđe u krvotok, ulazi i u svaku našu reakciju. A cesta, brzina i promet nisu mjesta gdje si smijemo dopustiti i najmanje odgađanje reakcije. Zato je odgovornost vozača uvijek osobna, ali posljedice su uvijek zajedničke.
Zato još jednom, ovim putem sve sudionike na proslavama Martinja pozivamo da pod utjecajem alkohola ne sjedaju za upravljač vozila, već da si osiguraju prijevoz i budu odgovorni prema sebi i drugima.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: MUP
Grafika: Vidmir Raič
