ožu 2026
Gubitak sna, promjena svjetlosnih uvjeta i poremećaj biološkog ritma povećavaju rizik od prometnih nesreća
Točan datum i vrijeme promjene
Ljetno računanje vremena u 2026. godini počinje u noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026. godine u 2:00 sata, kada se kazaljke pomiču jedan sat unaprijed, na 3:00 sata. Time se praktično “gubi” jedan sat sna, što ima mjerljive posljedice na funkcioniranje organizma i ponašanje sudionika u prometu.
Biološki šok: poremećaj cirkadijalnog ritma i utjecaj na vozače
Pomicanje sata nije administrativna sitnica, nego intervencija u cirkadijalni ritam, temeljni biološki mehanizam koji regulira spavanje, budnost i kognitivne funkcije. Gubitak jednog sata sna, osobito kod radno aktivne populacije, dovodi do smanjenja pažnje, sporijih reakcija i povećane sklonosti pogreškama.
Iz perspektive sigurnosti cestovnog prometa to znači konkretno pogoršanje ključnih vozačkih sposobnosti: procjene brzine, percepcije udaljenosti i pravodobnog reagiranja na nepredviđene situacije. Studije provedene u više europskih zemalja pokazuju da se u prvim danima nakon pomicanja sata bilježi porast prometnih nesreća, osobito u jutarnjim satima kada organizam još nije prilagođen novom režimu.
Kritično razdoblje: jutarnja vožnja u mraku
Jedna od ključnih posljedica prelaska na ljetno računanje vremena jest činjenica da se jutarnji promet iznenada odvija u tamnijim uvjetima nego prethodnih dana. Vozači koji su navikli na određeni svjetlosni obrazac suočavaju se s promijenjenim uvjetima vidljivosti, što dodatno opterećuje perceptivni sustav.
Posebno su rizične skupine:
Vozači koji rano kreću na posao, profesionalni vozači i dostavljači, djeca i mladi na putu u školu te stariji vozači kod kojih je adaptacija na promjene sporija. U tim uvjetima dolazi do kombinacije smanjene vidljivosti i smanjene budnosti, što je jedan od najnepovoljnijih sigurnosnih scenarija u prometu.
Statistički signal: kratkoročni rast nesreća
Iako dugoročni učinci pomicanja sata na prometnu sigurnost ostaju predmet rasprave, kratkoročni učinci su konzistentni. Analize prometnih nesreća u danima neposredno nakon promjene vremena ukazuju na:
povećanje broja nesreća za nekoliko postotaka, osobito u prva tri do pet dana, veći udio nesreća uzrokovanih nepažnjom i umorom te povećan rizik u ranim jutarnjim satima.
Ovaj obrazac posebno je izražen u urbanim sredinama s intenzivnim jutarnjim prometom, ali nije zanemariv ni na državnim cestama gdje monotona vožnja dodatno pogoduje pospanosti.
Sezonalnost i prometni pritisci
U Hrvatskoj se učinak pomicanja sata dodatno pojačava sezonalnim faktorima. Kraj ožujka označava početak intenzivnijeg prometnog ciklusa: povećava se broj biciklista, motociklista i pješaka, dok turistička sezona postupno jača.
Istodobno, vozači nakon zimskog razdoblja ulaze u dinamičnije prometno okruženje koje zahtijeva višu razinu pažnje i prilagodbe. Kombinacija povećanog broja ranjivih sudionika u prometu i smanjene koncentracije vozača stvara dodatni sigurnosni rizik.
Zašto pomicanje sata još postoji?
Unatoč dugogodišnjim raspravama na razini Europska unija, jedinstvena odluka o ukidanju sezonskog pomicanja sata još nije donesena. Iako je još 2019. godine predložen prestanak ove prakse, države članice nisu postigle konsenzus oko izbora trajnog vremena (ljetnog ili zimskog).
Posljedica toga je nastavak prakse koja, prema dijelu stručnjaka, donosi ograničene energetske koristi, ali potencijalno negativne zdravstvene i sigurnosne učinke.
Sigurnosne preporuke: kako ublažiti rizik?
Iz perspektive prometne sigurnosti, ključna je individualna prilagodba. Vozačima se preporučuje postupno pomicanje vremena odlaska na spavanje nekoliko dana prije promjene sata, povećan oprez u jutarnjim satima tijekom prvog tjedna te svjesno izbjegavanje rizičnih ponašanja poput vožnje u stanju umora.
Poseban naglasak treba staviti na percepciju drugih sudionika u prometu. Pješaci i biciklisti u uvjetima slabije vidljivosti često su slabije uočljivi, što zahtijeva dodatnu anticipaciju i smanjenje brzine.
Mali pomak sata, veliki učinak na sigurnost
Pomicanje sata od jednog sata može se činiti trivialnim administrativnim zahvatom, ali njegovi učinci na sigurnost cestovnog prometa su realni i mjerljivi. U kontekstu Hrvatske, gdje su prometne nesreće i dalje značajan društveni problem, svaki dodatni rizični faktor zahtijeva ozbiljan pristup.
Dok se na razini politike ne donese konačna odluka o ukidanju ove prakse, odgovornost se u velikoj mjeri prebacuje na same sudionike u prometu. Upravo u danima nakon 29. ožujka 2026., pažnja, odmorenost i prilagodba uvjetima vožnje postaju ključni elementi sigurnosti na cestama.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Ilustracija: Vidmir Raič AI generirano