stu 2026
Rast prodaje potpuno električnih automobila otvara i pitanje sigurnosti: donosi li promjena pogona manje prometnih nesreća i blaže posljedice sudara? Za Hrvatsku, u kojoj je prosječan osobni automobil stariji od 13 godina, važna je obnova voznog parka, ali i sigurnost pješaka, masa vozila te način na koji vozači koriste novu tehnologiju.
Potpuno električni automobili zauzimaju sve veći dio svjetskog tržišta. Prema listopadskoj analizi energetskog istraživačkog centra Ember, u 49 od 56 praćenih zemalja tijekom 2026. zabilježeni su rekordni udjeli njihove prodaje. U prvih osam mjeseci godine potpuno električni automobili činili su 18 posto novih automobila prodanih u svijetu, u usporedbi sa 16 posto u istom razdoblju 2025. godine. Riječ je o baterijskim električnim vozilima, odnosno BEV-ovima, koja treba razlikovati od hibrida i priključnih hibrida.
Hrvatska znatno zaostaje. Od ožujka do kolovoza 2026. potpuno električni automobili činili su oko 4,3 posto novih registracija u Hrvatskoj, dok je prosjek Europske unije iznosio 22,5 posto. Ti se postoci odnose na šestomjesečno razdoblje i nove registracije, a ne na udio električnih automobila među svim vozilima na cestama.
Iz takve razlike, međutim, ne može se zaključiti da Hrvatska upravo zbog manjeg broja električnih automobila ima nesigurniji promet. Podaci o prodaji pokazuju promjenu tržišta, ali sami ne objašnjavaju učestalost nesreća ni težinu ozljeda.
Obnova voznog parka može donijeti važan sigurnosni dobitak
Za hrvatske je prilike posebno važna starost automobila. Prema podacima Centra za vozila Hrvatske, prosječna starost osobnih automobila koji su tijekom 2025. pristupili produljenju registracije ili prvoj registraciji u Hrvatskoj iznosila je 13,35 godina. Vozila stara deset i više godina činila su 65,31 posto te skupine.
Zamjena starijeg automobila novijim može donijeti bolju zaštitu putnika i sustave koji pomažu izbjeći sudar. No taj napredak proizlazi iz konstrukcije, sigurnosne opreme i tehničkog stanja konkretnog vozila, a ne samo iz činjenice da automobil pokreće elektromotor.
Europski sigurnosni zahtjevi pritom obuhvaćaju različite pogone. Europska komisija navodi da od srpnja 2026. za nove osobne automobile i kombije vrijede dodatni zahtjevi, među kojima su napredno automatsko kočenje s prepoznavanjem pješaka i biciklista te upozoravanje na odvraćanje pozornosti vozača.
Za kupca je zato korisnije provjeriti sigurnosnu ocjenu i opremu određenog modela nego pretpostaviti da svaki električni automobil pruža jednaku zaštitu.
Veća masa štiti putnike, ali može povećati opasnost za druge
Baterija električnom automobilu dodaje masu. Pri sudaru dvaju vozila razlika u njihovim masama utječe na opterećenja kojima su izloženi putnici: teže vozilo u pravilu pruža prednost svojim putnicima, dok putnici lakšeg mogu biti izloženiji težim posljedicama.
Američki institut za sigurnost cestovnog prometa IIHS upozorava i na važnost veličine i oblika vozila. Visoki prednji dijelovi velikih SUV-ova i pick-upova posebno su nepovoljni za pješake jer ih udaraju u osjetljivije dijelove tijela. Takav rizik postoji i kod električnih i kod benzinskih ili dizelskih vozila.
Prometna sigurnost zato traži širi pogled od zaštite osobe za upravljačem. Važno je kako vozilo štiti putnike, ali i kakve posljedice može izazvati za ljude u drugom automobilu, na biciklu ili pješice.
Tiši pogon zahtijeva oprez, ali istraživanja ne opravdavaju jednostavne zaključke
Električni automobili pri malim brzinama proizvode manje pogonske buke, pa vozač mora računati na mogućnost da pješak nije čuo približavanje vozila. Posebnu pozornost treba posvetiti parkiralištima, izlascima iz garaža, vožnji unatrag i prostorima na kojima se miješaju vozila i pješaci.
Upravo zbog lakšeg uočavanja tihih vozila uveden je sustav zvučnog upozoravanja AVAS. On stvara zvuk pri malim brzinama, približno do 20 km/h, te tijekom vožnje unatrag.
Ipak, tvrdnja da su današnji potpuno električni automobili nužno opasniji za pješake nije potkrijepljena svim istraživanjima. Studija objavljena u časopisu Nature Communications u prosincu 2025., na temelju britanskih podataka, za razdoblje 2019.–2023. nije utvrdila statistički značajnu razliku u stopama stradavanja pješaka po prijeđenoj udaljenosti između potpuno električnih i konvencionalnih automobila. Nije utvrđena ni veća težina ozljeda pješaka u sudarima s električnim automobilima. Rezultate jedne zemlje pritom ne treba automatski preslikavati na Hrvatsku.
Što se mijenja za vozača?
Pri prelasku na električni automobil vozač treba upoznati odziv papučice gasa, način usporavanja nakon njezina otpuštanja te djelovanje sigurnosnih sustava. Posebno je važno izbjeći nagla ubrzavanja u naselju i ostaviti dovoljno prostora za pravodobnu reakciju.
Na pješačkom prijelazu ili parkiralištu ne treba pretpostavljati da je osoba primijetila vozilo. Brzinu valja prilagoditi preglednosti i mogućnosti iznenadnog izlaska pješaka, a sustave pomoći koristiti uz stalno praćenje prometa.
Hrvatskoj treba dostupna i sigurna obnova automobila
Slabija zastupljenost električnih automobila pokazuje sporiju promjenu hrvatskog tržišta, ali sama po sebi nije mjera prometne sigurnosti. Sigurnosni učinak obnove voznog parka treba procjenjivati prema tome zamjenjuju li se stara vozila sigurnijima, koliko su novi modeli pristupačni i kako štite sve sudionike u prometu.
Elektrifikacija može biti dio tog napretka. Da bi se on ostvario, potrebni su tehnički ispravni automobili, učinkoviti sigurnosni sustavi, osposobljeni vozači i prometnice koje omogućuju sigurno kretanje pješaka i biciklista. Udio električnih automobila govori koliko brzo mijenjamo pogon; broj poginulih i teško ozlijeđenih pokazuje koliko uspješno činimo promet sigurnijim.
Tekst: Vidmir Raič
Foto: Petar Kolovrat
Fotoilustracija izrađena uz pomoć umjetne inteligencije.