ZIRP 2022: Dva desetljeća stručnih promišljanja o prometnim izazovima

Zagrebački Fakultet prometnih znanosti u Šibeniku je organizirao jubilarno izdanje ZIRP konferencije, na kojoj su prezentirana 43 rada koja će biti objavljeni u zborniku. Kroz zasebne radionice obilježeno je 30 godina studija Aeronautike, a tvrtka Ericsson Nikola Tesla je prezentirala tzv. pametna rješenja za unaprjeđenje organizacije gradova

Koji su rezultati prvih analiza prometa na Pelješkom mostu i pristupnim cestama nakon špice turističke sezone? Jesu li se sektori prometa i logistike oporavili od poteškoća uzrokovanih pandemijom i što nas čeka u zadnjem kvartalu godine? Koji su trendovi u djelovanju opskrbnih lanaca te kako riješiti prisutna „uska grla“?

Bila su to samo neka od pitanja na koja su kroz tri dana u Šibeniku odgovore tražili i pokušavali dati brojni domaći i inozemni stručnjaci na jubilarnome izdanju međunarodne konferencija „The Science and Development of Transport – Znanost i razvitak prometa – ZIRP 2022 u organizaciji Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

ZIRP je jedna od vodećih konferencija u području prometa, logistike i aeronautike, s jasnom međunarodnom prepoznatljivošću. Dvadeseta po redu, ovogodišnja konferencija okupila je najveći broj sudionika dosad – preko sto uživo i gotovo tristotinjak sudionika online.

Razmatrane su i raspravljane brojne teme, prije svega vezane uz mogućnosti oporavka djelovanja opskrbnih lanaca nakon više valova globalne pandemije uz dodatne poteškoće koje uzrokuje rat u Europi. Pozvani predavači, panelisti te ostali sudionici izlagali su svoje spoznaje, znanja i istraživanja, a sve u funkciji razvoja znanstveno stručnih misli i zapažanja te unapređenja mogućnosti u području prometa, logistike i aeronautike.

Tomislav Josip Mlinarić, u vrijeme održavanja konferencije još uvijek aktualni dekan zagrebačkoga Prometa, ustvrdio je kako konferencija ovih 20 godina pokazuje kontinuitet i rastuću kvalitetu, zbog čega je postala izuzetno značajna za kompletan prometno-logistički sektor u Republici Hrvatskoj. Prisjetio se skromnih početaka 2001. godine, kada je cijela priča o ZIRP-u krenula u sklopu Zagreb Auto Showa, kao jedna mala radionica. Danas je ZIRP respektabilna regionalna konferencija čiji zaključci, diskusije i paneli odjeknu u cijelome društvu.

Nažalost, rekao je Mlinarić, odjeknu, ali se ti odjeci ne poslušaju, barem ne od strane vladajući struktura, ni nakon dva desetljeća održavanja ovog skupa:

– Kada god umrežena znanstvena zajednica, uz pomoć međunarodnih partnera, i s područja industrije i s područja znanosti, da određene prijedloge i zaključke, onaj dio hrvatskog društva koji donosi odluke, to čuje, ali ne komunicira niti postupa prema tome. Ta nam karika silno nedostaje u gospodarsko-socijalnome segmentu. Gospodarska situacija u Hrvatskoj, unatoč potencijalu koji ima, a posebno u području prometa i logistike, nikako da se počne koristiti i razvijati na adekvatan način. Čini mi se bi Hrvatska u ovome dijelu Europe, a o tome već dugo govorimo, trebala postati logistička platforma srednje Europe, prema jugoistoku, prema Aziji. To je nevjerojatni potencijali koji ne može profunkcionirati bez kvalitetne prometne infrastrukture, bez koncizno osmišljene strategije koja nam još uvijek nedostaje, bez jačih investicija. A nikako da se s vladajućima sjedne za stol, da se o tome popriča i da se napravi kvalitetan zaokret. Zato ćemo i dalje raditi na tome da se sveučilišna zajednica i naš istraživački potencijal na ravnopravan način uključi u sve procese, jer kao društvo nismo ni svjesni koliki zapravo potencijal imamo. Kada pogledamo koliko našeg znanja, tog vrhunskog kapitala završi preko granice, pa ga kupujemo natrag po duplo većoj cijeli, onda se čovjek mora zamisliti. No, ne treba nas to obeshrabriti. A da imamo volje i dalje predlagati, pokazuje i ova konferencija, poručio je Mlinarić, od danas jedan od prorektora zagrebačkoga sveučilišta, u timu novog rektora Stjepana Lakušića.

Tijekom trajanja ZIRP-a prezentirana su 43 rada koja su nakon recenzentskog postupka odobrena i bit će objavljena u Zborniku “Transportation Research Procedia”. Dodatno je kroz zasebne radionice obilježeno 30 godina studija Aeronautike, gdje su međunarodni i domaći znanstvenici prezentirajući svoje radove jasno pokazali značenje ovog studija, a partner FPZ-a, tvrtka Ericsson Nikola Tesla, tijekom svoje radionice prezentirala je tzv. pametna rješenja za unaprjeđenje organizacije gradova.

BUDUĆNOST SE DOGAĐA

Tako je Saša Vojvodić iz Ericssona Nikole Tesle održao predavanje pod nazivom „Povezani prijevoz – budućnost se događa“, u kojem je perspektivu i izazove u prometu opisao iz kuta elektroinženjera koji se cijeli svoj radni vijek bavi telekomunikacijama. Iskoristio je svoje predavanje da podsjeti na riječi Nikole Tesle iz davne 1926. godine. Tesla je tada najavio da će primjena električne energije u bežičnim sustavima komunikacije imati veće koristi za čovječanstvo od bilo kojeg drugog znanstvenog otkrića. „Kada se bežični pristup savršeno primijeni, cijela će se Zemlja pretvoriti u ogroman mozak, što zapravo i jest, jer su sve stvari čestice stvarne i ritmične cjeline.“

Vojvodić ukazuje na to da je tehnološki napredak na svim znanstvenim poljima odjednom cjelokupnom društvu osigurao mogućnosti koje donedavno nisu bile dostižne:

– Ako gledamo samo usko iz aspekta elektro inženjerstva: u posljednjih 50 godina se broj tranzistora na mikročipovima povećao 10 000 000 puta. U skoro za pola kraćem razdoblju, u zadnjih 30 godina, računalni kapacitet super-kompjutora se povećao također 10 000 000 puta. Istovremeno se cijena kompjutora i pripadajućih komponenti smanjivala istim, pa čak i bržim tempom. Govorimo dakle o razlikama u navedenim dekadama reda veličine 1015 do 1018 ! Kad bi brojku od 1018 pretvorili u udaljenost u metrima koju smo prevalili u razdoblju od 50 godina, to bi značilo da smo posljednjih 50 godina neprekidno putovali dvostruko brže od brzine svjetlosti.

Uz kompjuterizaciju, zamašnjak ovakvog razvoja bio je i razvoj telekomunikacija. Bežični mobilni sustavi od svojih početaka osamdesetih godina prošlog stoljeća utjecali su i danas utječu na naše živote i naše mogućnosti. Primarno izrađeni za komunikaciju među ljudima, i oni su tehnološkim napretkom evoluirali u sustave koji se u sve većoj mjeri koriste za „neživu“ komunikaciju među stvarima, nazvanu internet stvari. Ericssonove procjene govore da će u bliskoj nam 2027. godini biti gotovo 30 milijardi povezanih i umreženih (neživih) uređaja. Ne čini li vam se da su se Tesline riječi (već) ostvarile, pita se Saša Vojvodić.

Dakako, pri tome postoje izazovi. Tehnološki napretci svakako su doprinijeli kvalitetnijem i sigurnijem životu ljudi koji su uz povećanje ekonomskog blagostanja (ali i radi potrebe za preživljavanjem u bitno drugačijem Svijetu od onog prije prve industrijske revolucije) odjednom omogućili putovanja svakom stanovniku na planeti. Putuje se daleko, putuje se svugdje, putuje se često i sve češće. Udaljenost više nije problem. No, sve je više entiteta u gibanju. I sve je veći izazov kako materiji u pokretu osigurati siguran, prohodan i brz put:

– Rješenje je, dakako, bežično umrežavanje koje će iskoristiti Teslin „ogromni mozak“ za besprijekorni i učinkovitiji transportni sustav, uz povećane razine sigurnosti, zaštite, pouzdanosti i udobnosti. A taj „ogromni mozak“ realizira se putem implementacije digitaliziranih Inteligentnih transportnih sustava. Prometna industrija i industrija telekomunikacija međusobno su se susrele, napominje Vojvodić i dodaje da smo mi danas svjedoci, a možda i poticatelji, kako će ovaj susret rezultirati kao fizikalni zakon o očuvanju količine gibanja. I svakako uz akceleraciju koju nam omogućuje tehnološki napredak.

STUDENTI ISTRAŽIVAČI

Prema dojmovima i reakcijama sudionika, jasno je kako je ovogodišnji, dvadeseti ZIRP u potpunosti opravdao očekivanja brojem sudionika te aktualnošću tema tako da je sve spremno i usmjereno prema novoj dekadi održavanja konferencije.

– Cilj je dodatno unaprijediti umrežavanje prema svim znanstveno-stručnim dionicima područja prometa, logistike i aeronautike, te omogućiti svim zainteresiranim da im ZIRP uvijek daje dodanu vrijednost stjecanja informacija o novim tehnologijama, znanjima, spoznajama te načinima njihovog implementiranja uz otvoren pristup svim aktualnostima, komentirao je po završetku konferencije u Šibenku Marko Šoštarić, novoizabrani dekan Fakulteta prometnih znanosti.

Ove godine je po prvi puta održana i studentska sekcija ZIRP Youth čime su studente Prometa potaknuli da se uz nastavne aktivnosti uključe i u znanstveno-istraživački rad. A jubilarnim izdanjem konferencije, Fakultet prometnih znanosti još je jednom pokazao da, osim što školuje studente i provodi znanstvena istraživanja, aktivno surađuje s industrijom te sudjeluje i u razvoju prometnog sustava Republike Hrvatske.

SELFIJI NA PELJEŠKOM MOSTU OPASNI SU I BESMISLENI

Posebnu pažnju privuklo je izlaganje predstavnika Hrvatskih cesta d.o.o. pod nazivom “Pelješki most – povezivanje ljudi i teritorija” pri čemu su predstavljeni detalji izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta uz prikaz podataka o prometnim pokazateljima. Slaviša Babić iz Hrvatskih cesta govorio je važnosti Pelješkog mosta, kojim je dosad, prema evidenciji HC-a prošlo 775 tisuća vozila.

Na naše pitanje, je li Pelješki most zaista takav domoljubni projekt kakvim su ga proteklih mjeseci mediji okarakterizirali, a dobar dio Hrvata i doživio, naš sugovornik zaključuje – apsolutno:

– Naime, mi koji putujemo jednom godišnje u Dubrovnik, nemamo problem s prelaskom granice i nemamo taj osjećaj da smo odcijepljeni od matice. S druge strane, s obzirom na to da sam proveo neko vrijeme dolje, kako s Dubrovčanima tako i s onima koji žive na pelješkom poluotoku, mislim da je ovaj most njima zaista od životne važnosti. Jer ti ljudi idu npr. u bolnicu prema Splitu, školuju se ne samo u Dubrovniku nego i drugim hrvatskim gradovima, i za sve što su morali raditi, morali su prelaziti granicu. Taj prelazak granice možda i ne bio tako problematičan, da nije ljetne turističke sezone, kada se stvaraju kolone. A ne treba zaboraviti ni gospodarstvenike. Njihov svaki prelazak granice, čak i u vremenima kada nema gužve, zahtijeva određeno vrijeme koje bi tada bespotrebno gubili. Tim više što s druge strane nije bila neka strana zemlja, nego Hrvatska. Dakle, Pelješki most je bio nasušno potreban i nužan.

Vidjeli smo zadnjih tjedana da do mosta dolazi veliki broj ljudi, radi njega samoga, pa je jasno da je Pelješki most postao i turistička atrakcija. Nažalost, velike probleme za svoju i sigurnost vozila stvaraju ljudi koji dolaze snimati selfije na most. Babić govori da donekle razumije takvu turističku pobudu, no upozorava su ti selfiji i besmisleni i izuzetno opasni:

– Uostalom, puno ljepši pogled na Pelješki most puca s okolnih odmorišta, uvala i plaža, pa stvarno ne vidim razloga zašto bi netko stao na mostu i snimao selfije. S obzirom na to da su na Pelješkom mostu dosta velike brzine, vrlo je opasno bilo kakvo zaustavljanje. I meni su neke stvari zanimljive dok se vozim po autocesti. Ali mi ne pada napamet stati na autocesti da bih to snimio. Ista kultura ponašanja mora biti i na Pelješkome mostu, koliko god on bio nov i atraktivan.

....

fotografije i tekst: Branko Nađ