tra 2023
Policijska uprava požeško-slavonska organizirala edukativnu i preventivnu kontrolu sudionika u prometu, a oni koji nisu imali evidentiranih prometnih prekršaja dobili su na poklon handsfree uređaje za telefoniranje u automobilu bez držanja mobitela u ruci
„Mobitel u prometu smanjuje koncentraciju, a dovoljna je sekunda da se dogodi teška prometna nesreća. Korištenje mobitela je distrakcija kao i neprilagođena brzina, alkohol i nekorištenje sigurnosnog pojasa te je mobitel jedan od četiri ubojice u prometu. S preventivnim aktivnostima krećemo od vrtićke dobi, a roditelje podsjećam da oni svojim ponašanjem daju primjer djeci“, rekla je Ivana Radić, voditeljica Službe za javni red i sigurnost PU požeško-slavonske na početku obilježavanja nacionalnog Dana bez mobitela u prometu. Kampanja je ove godine startala u Požegi, gradu koji provodi odlične preventivne akcije prometne sigurnosti.
Policijska uprava požeško-slavonska organizirala je tim povodom edukativnu i preventivnu kontrolu sudionika u prometu, a oni koji nisu imali evidentiranih prometnih prekršaja dobili su na poklon handsfree uređaje za telefoniranje u automobilu bez držanja mobitela u ruci.
Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koja je nositelj ovogodišnje sedme kampanje Dan bez mobitela u prometu, naglasio je da kampanja nije kampanja protiv mobitela jer su oni alat bez kojega ne možemo.
„No, postoji i tamna strana korištenja mobitela, a to je činjenica da je mobitel danas visoko na ljestvici uzroka prometnih nesreća u Hrvatskoj. Svi dobro znamo da na prometne nesreće utječu tri čimbenika: vozilo, čovjek i cesta. Ovom kampanjom HUMS želi utjecati na čovjeka, to jest na podizanje svijesti da je korištenje mobitela u prometu opasno. Samo dvije sekunde nepažnje u vožnji za dvadeset puta povećava opasnost da ćete izazvati sudar. Niti jedan poziv i niti jedna poruka nije vrijedna ljudskog života“, rekao je Ostojić.
Zvonko Šimunović, predsjednik Autokluba Požega, lokalne organizacije HAK-a koja se pridružila ovoj akciji, naglasio je kako je na cestama svakodnevno sve veći broj vozača i sigurnost prometa je ugrožena. Podsjetio je na istraživanje provedeno lani u okviru projekta Dan bez mobitela u prometu, koje je pokazalo da 73 posto vozača tipka na mobitel u vožnji te stoga reagiraju tri puta sporije na opasnost na cesti: „Za dvije i pol sekunde, dok je pažnja vozača na mobitelu, vozilo pri brzini od 50 kilometara na sat prijeđe 70 metara, a pri brzini od sto kilometara na sat prijeđe 150 metara“, iznio je podatke Zvonko Šimunović.
Zaustavljenim vozačima poklone PU požeško-slavonske dijelili su, uz pripadnike policije, i zamjenik požešlo-slavonske županice Ferdinand Troha te zamjenik požeškog gradonačelnika Borislav Miličević, koji su kao predstavnici lokalne vlasti također podržali kampanju osvješćivanja o opasnostima korištenja mobitela u prometu.
Kampanja Dan bez mobitela u prometu provodi se tijekom cijele godine. Nastavlja se u Novalji na Pagu u okviru konferencije Urbana sigurnost, u Opatiji u okviru konferencije Hrvatski dani sigurnosti, a završnica će biti u Zagrebu sa već tradicionalnom konferencijom Mi i naši gadgeti u prometu, kojoj je ovogodišnja tema Profesionalni vozači dostavnih i velikih vozila, a raspravljat će se o izazovima komunikacije i prometne sigurnosti dok su na terenu.
O PROJEKTU I KAMPANJI DAN BEZ MOBITELA U PROMETU
Dan bez mobitela u prometu obilježavamo 2. travnja, na datum koji je uistinu u svijetu bio i posljednji datum bez mobitela u prometu. Prvi poziv mobilnim uređajem uspostavljen je, naime, 3. travnja 1973., kad je s ulica Manhattana u New Yorku to uspjelo američkom inženjeru kompanije Motorola Martinu Cooperu s njegova prvog prototipa uređaja mobilnog telefona. Cooper je nazvao kolegu konkurentske kompanije AT&T Joela Engela čime je taj poziv ušao u povijest mobilnih komunikacija, a telekomunikacijska industrija počela doživljavati procvat i do danas nezaustavljivi rast. Telekomunikacijska je revolucija potpuno promijenila ne samo načine komunikacija u cijelom svijetu nego i na svim razinama utjecala na svakodnevni život svih. Jedna od najizraženijih negativnih posljedica (uz brojne pozitivne) je korištenje mobilnog telefona, danas je to smartphone, u prometu, bez obzira jesu li sudionici u prometu vozači, pješaci, motociklisti, romobilisti ili biciklisti.
Prema istraživanju provedenom 2022. u okviru projekta Dan bez mobitela u prometu, ujedno i prvom takvom u Hrvatskoj tijekom vožnje u rukama mobilni telefon koristi 73 posto vozača, na biciklu 21,4 posto biciklista, a na pješačkim prijelazima prometnica 65,5 posto pješaka.
Vozači koji po mobitelu tijekom vožnje tipkaju poruke ili pretražuju po ekranu reagiraju tri puta sporije od vozača koji nemaju mobilni uređaj u rukama za volanom. Reakcija vozača s mobitelom u vožnji ne bilo koju od prepreka ili događa na cesti je usporenija za 2,5 sekunde.
Vrijeme je to u kojem vozilo pri brzini od 50 km/h prijeđe 70 metara bez kontrole vozača, drugim riječima 12 pješačkih prelaza! Pri brzini od 100 km/h vozilo s vozačem kojem je pažnja na mobitelu je bez kontrole čak 150 metara. To su sekunde u kojima se dogodi nesreća koja je bez distrakcije mobilnog uređaja mogla biti izbjegnuta.
Policija prosječno godišnje u Hrvatskoj tijekom redovnih kontrola prometa s mobitelom za volanom uhvati oko 50 tisuća vozača. Distrakcija mobitela u prometu jedna je od najvećih distrakcija, nije samo vizualna zbog skretanja pogleda s ceste, nego je istodobno kognitivna jer su misli fokusirano potpuno od prometa, zatim fizička je vozač nema obje ruke na volanu te je i zvučna, jer zagušuje druge u prometu važne signalne zvukove trube i znakove upozorenja, poput sirena.
Mobitel za volanom je poput gledanja dva TV ekrana istodobno ili vožnja u pijanom stanju, smanjene percepcije kakvu čovjek ima s promilom alkohola u krvi.
Izdali edukativnu brošuru „Mobitel - skriveni ubojica na cesti“
- Izradili sigurnosnu aplikaciju kojom mobitel zaprima pozive dok je vozač u vožnji te šalje poruke pozivatelju bez ometanja vozača
- Video spotovi (zaštitna lica: M. Petreković 2017., D. Kedžo 2018.)
- Pet konferencija „Mi i naši gadgeti u prometu” – okuplja sve dionike u prometnoj industriji, autoindustriji, IT i mobilnim komunikacijama, prometnoj policiji i medijima. Otvara rasprave vezane uz daljnji razvoj komunikacija, prometa, signalizacije…, a iz ugla sigurnosti u prometu te s ciljem povezivanja svih koji su u razvojnom smislu uključeni u ovo važno područje čovjekova života i zajednice. Konferencija je postala tradicionalno događanje i okupljanje stručnjaka prometne sigurnosti.
- Dva istraživanja navika i ponašanja sudionika u prometu, prva i do sada jedina takva sociološkim metodama provedena u Hrvatskoj:
- - 2017. – (91 posto vozača, 33 posto biciklista i 50 posto pješaka koristi mobitel u prometu)
- - 2022. – (73 posto vozača, 21,4 posto biciklista i 65,5 posto pješaka koristi mobitel u prometu)
- Istraživanje distrakcije uzrokovane korištenjem mobitela u vožnji – prvo takvo provedeno u RH – sudjelovao Fakultet prometnih znanosti i za sada jedini relevantni pokazatelji o distrakciji uzrokovanoj korištenjem mobitela u vožnji
- Postavili smo prvi semafor u EU s horizontalnom signalizacijom kao upozorenje pješacima koji koriste mobitel u prometu. Riječ je o pametnom semaforu, koji je kao prvi takav uređaj postavljen u Europi, a postavljen je 2019. u okviru projekta Dan bez mobitela u prometu - u Zagrebu na raskrižju Frankopanske i Ulice Gjure Deželića. S Fakultetom prometnih znanosti Zagreb provedeno je i istraživanje čiji su rezultati pokazali da zahvaljujući upotrebi takvog semafora više od 30 posto manje pješaka prelazi raskrižje zagledano u ekran mobitela, odnosno, da obraćaju pažnju na promet u kojem sudjeluju.
- Proglašenje 21. 10. Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa temeljem inicijative projekta Dan bez mobitela u prometu koju smo podnijeli prema Saboru RH 2018., nacionalni dan je proglašen 2020.
Projektu je nositelj Hrvatska udruga menadžera sigurnosti, a sufinanciran je od strane Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa. Aktivnosti u kampanjama podupiru Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Grad Zagreb i Fakultet prometnih znanosti Zagreb.
Više informacija o projektu i kampanji možete naći na online komunikacijskim kanalima: Web page Facebook Youtube Instagram