30
srp 2025
srp 2025
Jedini europski glavni grad koji ove godine nema poginulih u prometu
U vremenu kada europske metropole nastoje pronaći ravnotežu između urbane mobilnosti i sigurnosti u prometu, Helsinki se ističe kao primjer koji bi mogao poslužiti kao uzor brojnim gradovima, uključujući i one u Hrvatskoj. Prema podacima koje je objavio finski javni servis YLE, Helsinki od srpnja 2024. nije zabilježio nijednu prometnu nesreću sa smrtnim ishodom, čime je dosegnuta prekretnica koja nadilazi statistiku i otvara prostor za širu društvenu i prometnu refleksiju.
Iza tog izvanrednog uspjeha ne stoji jedno spektakularno rješenje, već pažljivo orkestriran niz manjih, ali međusobno povezanih mjera koje su zajedno stvorile sigurnije urbano okruženje. “Doprinijelo je mnogo čimbenika, ali ograničenja brzine su među najvažnijima”, izjavio je Roni Utriainen, prometni inženjer iz Odjela za urbani okoliš u Helsinkiju, jasno naglašavajući kako je prevencija ključ uspjeha, a ne samo represija.
Jedna od najvažnijih odluka bila je uvođenje ograničenja brzine od 30 kilometara na sat u blizini škola, što je danas postalo novo prometno pravilo za više od polovice ulica u gradu. Prijašnje prosječne brzine od 50 kilometara na sat bile su standard u mnogim urbanim sredinama Europe, no Helsinki je prepoznao njihovu nespojivost s vizijom prometne sigurnosti u gusto naseljenim područjima.
Uspjeh Helsinkija ne očituje se samo u odsutnosti fatalnih prometnih nesreća. Prema informacijama portala YLE, broj ozljeda u prometnim nesrećama drastično je pao – s gotovo 1000 godišnje tijekom 1980-ih, taj broj je se smanjio na svega 277 prošle godine. Ovaj pozitivan trend rezultat je zajedničkog napora vozača, biciklista i pješaka koji su svi dali svoj doprinos sigurnijem prometu. Primjera radi, još 2019. godine, nijedan pješak nije izgubio život u prometu, što dodatno potvrđuje učinkovitost implementiranih mjera.
Osim toga, grad je sustavno ulagao u razvoj infrastrukture za pješake i bicikliste, čime se stvorio prostor za tzv. aktivnu mobilnost – kretanje koje ne uključuje motorna vozila, a istodobno pozitivno djeluje na zdravlje građana i okoliš. Paralelno s infrastrukturnim prilagodbama, uvedeni su automatski sustavi nadzora prometa – od kamera koje bilježe prekoračenje brzine do onih koje snimaju prolazak kroz crveno svjetlo. Time je znatno smanjena tolerancija na rizično ponašanje u prometu, ali bez osjećaja represije, jer su mjere doživljene kao dio šire brige za zajednicu.
Značaj javnog prijevoza
Ne treba zanemariti ni ulogu prometne policije koja je dobila veću prisutnost u svakodnevici, čime se učvrstila poruka da se sigurnost ne prepušta slučaju. No, možda i najvažniji aspekt koji je omogućio ovaj rezultat leži izvan samog kolnika – Helsinki je grad s visoko razvijenim javnim prijevozom i građani imaju stvarnu alternativu automobilu. Kombinacija tramvaja, autobusa i vlakova, uparenih s dobro uređenim biciklističkim stazama, stvorila je mrežu koja omogućuje efikasno, jeftino i sigurno kretanje gradom.
Važan doprinos dala je i činjenica da vozni park u Helsinkiju čini sve veći broj automobila s naprednim sustavima aktivne sigurnosti. Automatsko kočenje, sustavi za održavanje vozila u traci i upozorenja na pješake i bicikliste nisu više luksuz, već standard. Takve tehnologije smanjuju mogućnost ljudske pogreške, koja i dalje ostaje najčešći uzrok nesreća u većini europskih gradova.
Helsinki nije izolirani laboratorijski slučaj, već živi grad koji dokazuje kako sigurnost u prometu nije rezultat jedne političke odluke, već sustavnog, dugoročnog i interdisciplinarnog pristupa. To je grad koji ne čeka nesreće da bi reagirao, već ih sprječava. Njegov primjer pokazuje kako prometna sigurnost nije utopija, već ostvariva vizija – uz političku volju, jasnu strategiju i kulturu odgovornosti.
Lokalni i nacionalni pristupi prometnoj sigurnosti
Iako je Helsinki najistaknutiji primjer prometne sigurnosti u Finskoj, vrijedi istaknuti kako se i na nacionalnoj razini bilježe znatni pomaci. Finska kao cjelina već godinama slijedi smjer smanjenja prometnih nesreća sa smrtnim ishodom, iako su rezultati u manjim gradovima i ruralnim područjima sporiji u odnosu na glavnu metropolu.
U Helsinkiju su infrastrukturne investicije, tehnološki nadzor i urbana mobilnost znatno intenzivniji nego u ostatku zemlje. Tako, dok u glavnom gradu dominiraju niskobrzinske zone, visoka pokrivenost javnim prijevozom i nadzorne kamere, u mnogim drugim finskim regijama još uvijek prevladavaju automobilski orijentirani prometni obrasci s manje prometne kontrole.
Prema podacima finske prometne uprave, ukupni broj smrtnih slučajeva na cestama u cijeloj Finskoj iznosio je 188 u 2023. godini, što je pad u odnosu na prijašnje godine, no još uvijek znatno više u odnosu na nulu koju Helsinki trenutno bilježi. Taj kontrast jasno pokazuje kako lokalne politike i urbani dizajn mogu dramatično nadmašiti nacionalni prosjek – kad se sigurnost postavi kao politički prioritet.
Koncept "Vision Zero": od ideala do konkretnih rezultata
Helsinki svoju politiku prometne sigurnosti temelji na skandinavskom konceptu poznatom kao "Vision Zero" – viziji prema kojoj niti jedan ljudski život izgubljen u prometu nije prihvatljiv. Ovaj pristup prvi je put predstavljen u Švedskoj 1997. godine, a u međuvremenu su ga preuzele brojne države i gradovi diljem svijeta.
Za razliku od tradicionalnih modela koji sigurnost u prometu promatraju kao pitanje osobne odgovornosti, "Vision Zero" polazi od pretpostavke da su ljudske pogreške neizbježne, ali da sustav mora biti dizajniran tako da takve pogreške ne vode do smrtnog ishoda. Ključna komponenta koncepta je etički imperativ – životi su važniji od brzine, protočnosti ili čak komfora u vožnji.
U Helsinkiju se to manifestira kroz fizičko oblikovanje cesta koje potiče opreznu vožnju, smanjene brzine, segregaciju prometnih tokova, visokotehnološke sustave nadzora i široku društvenu podršku javnim prijevoznim rješenjima. "Vision Zero" u ovom slučaju nije samo deklarativna politika, već mjerljiv i ostvariv cilj – što potvrđuje i činjenica da Helsinki, uz Stockholm i Oslo, prednjači u Europi po realizaciji te vizije.
Za gradove poput Zagreba, Splita, Rijeke ili Osijeka, Helsinki može poslužiti kao ogledalo i nadahnuće. Pitanje koje se nameće nije više može li se sigurnost u prometu unaprijediti, već – zašto još nismo krenuli tim putem.
Tekst: Vidmir Raič
Foto: Pixabay.com
