stu 2025
Zimske gume – obveza, sigurnost i razboritost na cesti
Iako kalendarski još nije stigla zima, jesenski uvjeti na cesti često su jednako zahtjevni. Pad temperature ispod sedam stupnjeva Celzija, vlažno lišće, jutarnje magle i česte oborine stvaraju situacije u kojima ljetne gume gube svoje optimalne karakteristike. Njihova tvrđa smjesa na hladnom asfaltu postaje kruta, prianjanje se smanjuje, a kočenje se znatno produžuje.
Zimske gume, izrađene od mekše smjese i s dubljim lamelama, zadržavaju elastičnost i u hladnijem zraku. Njihov dezen posebno je oblikovan da raspršuje vodu i blato, čime se smanjuje rizik od proklizavanja, akvaplaninga i gubitka kontrole u zavoju. U jesenskim mjesecima, kada se vremenski uvjeti mijenjaju iz sata u sat, ta razlika može značiti i sigurnost i nesreću.
Vožnja sa zimskim gumama u jesen nije samo pitanje zakona ili predostrožnosti, nego i razboritosti. One omogućuju vozaču bolju upravljivost, kraći zaustavni put i veću stabilnost na vlažnim, skliskim kolnicima. Upravo zato, zamjena guma prije prvog mraza nije trošak – nego ulaganje u sigurnost.
Od 15. studenoga vožnja bez zimske opreme na propisanim dionicama postaje kažnjiva. I dok se jesen još opire zimi s dvadesetak stupnjeva, prometni stručnjaci i vulkanizeri upozoravaju: kvalitetna guma glavu čuva!
Iako su se termometri ovih dana zaustavili na toplih jesenskih dvadesetak stupnjeva, znakovi predstojeće zime već su jasno vidljivi u redovima pred vulkanizerskim radionicama. Gužve već počele jer mnogi vozači ne žele riskirati kaznu, ali ni vlastitu sigurnost. Od 15. studenog je zakon na snazi, naručimo i čeka se, ljudi polako shvaćaju da to nije formalnost nego potreba, dok zveckaju pneumatski ključevi i miriše guma.
Prema zakonu, na zimskim dionicama cesta – koje obuhvaćaju velik dio sjeverne, gorske i kontinentalne Hrvatske – od 15. studenoga do 15. travnja obvezno je imati zimske gume ili odgovarajuću zimsku opremu. Tko se toga ne pridržava, riskira kaznu od 130 eura, no daleko je veća cijena nesigurnost na cesti. To se s razlogom naziva „zdravim razumom u vožnji“. Ako mislimo na svoje zdravlje, moramo misliti i na svoj automobil – i obratno. Je redovito servisiranje guma prije hladnih dana i spašava mnoge živote. Izmjena pneumatika, smatrajući da briga za vozilo i briga za sebe, zapravo idu zajedno.
Vulkanizerske radionice svjedoče i o dvije vrste vozača: onima koji gume mijenjaju na vrijeme i onima koji, iz nemara ili štednje, dolaze s istrošenim, „ćelavim“ gumama. Preporuka svima, mijenjate gume „radi vlastite sigurnosti“, jer cestu ne treba iskušavati nego poštovati.
Pravilna guma znači više od same zakonske obveze. „Važno je da gume nose oznaku M+S, jer se takva guma drukčije ponaša na cesti kad su temperature niže od sedam stupnjeva. Tada zimska guma bolje prianja uz kolnik i smanjuje rizik od proklizavanja“, objašnjava Danijel Posavec iz PU varaždinske. Upravo ta razlika u prianjanju, gotovo neprimjetna pri blagim temperaturama, može biti presudna u prvom mrazu ili snježnom jutru.
Ove godine gume su, zbog inflacije, skuplje za oko deset posto, no unatoč višoj cijeni – većina vozača ne štedi na sigurnosti. Ljudi traže kvalitetu, jer znaju da se to višestruko vraća. Preporučujemo da se guma zamijeni nakon pet godina, bez obzira na profil.
Novost koja bi mogla pomoći vozačima pri kupnji jest standardizirana europska oznaka koja se odnedavno nalazi na svim gumama prodanima na tržištu Europske unije. Naljepnice prikazuju tri ključne karakteristike: potrošnju goriva, prianjanje na mokroj podlozi i razinu buke tijekom vožnje. Time se želi potaknuti informirani odabir i povećati prometna sigurnost kroz transparentnost proizvoda.
Zimske gume nisu samo zakonska obveza, nego temelj sigurnog i odgovornog prometovanja u zimskim uvjetima. Prometni stručnjaci redovito podsjećaju da se poledica ne najavljuje, a prvi mraz uvijek iznenadi one koji nisu spremni. Stoga, prije nego što zima zaista stigne, promjena guma nije samo pitanje izbjegavanja kazne, nego i znak poštovanja – prema cesti, prema drugima i prema vlastitom životu!
....
Tekst: Petar Kolovrat
Fotografija. Vidmir Raič