03
stu 2025
stu 2025
Europski parlament dopustio je izdavanje vozačkih dozvola i 17-godišnjacima, ali uz pratnju iskusnih vozača. Dok jedni pozdravljaju liberalizaciju, drugi upozoravaju da zrelost ne dolazi s datumom rođenja.
Reforma europske Direktive o vozačkim dozvolama, koju je ovih dana usvojio Europski parlament, unosi niz promjena koje bi mogle značajno utjecati na prometnu kulturu, sigurnost i obrazovanje mladih vozača u cijeloj Europskoj uniji. Među najzvučnijim novostima svakako je odluka kojom se omogućuje da i 17-godišnjaci steknu pravo na vožnju, ali uz jasno ograničenje – do punoljetnosti će moći voziti samo ako su u pratnji iskusnog vozača. Ova mjera, koju mnogi vide kao kompromis između liberalizacije i odgovornosti, otvara nova pitanja o zrelosti, sigurnosti i praksi u provedbi.
Instruktori i prometni stručnjaci u Hrvatskoj podijeljeni su u procjeni koristi i rizika nove regulative. Instruktor vožnje Mišo Đivić upozorava da je razlika između sedamnaestogodišnjaka i punoljetne osobe daleko veća nego što se na prvi pogled čini. „Ogromna je razlika dijete sa 17 i 18 godina, to su već mladi ljudi. S 18 godina veća je odgovornost, a sama vožnja zahtijeva zrelost koja se ne može mjeriti samo kalendarski“, istaknuo je Đivić. Njegov je stav odraz brige dijela struke da raniji pristup vozačkoj dozvoli ne dovede do porasta nesreća među mladima, koji su ionako jedna od najrizičnijih skupina u prometu.
S druge strane, dio kandidata i mlađih instruktora smatra da ranije uvođenje mladih u promet može imati i pozitivne učinke, osobito ako je proces vožnje strukturiran i pod nadzorom. Polaznik autoškole Bojan Vujić smatra da iskustvo stečeno u ranijoj dobi može povećati sigurnost: „Što se prije nauče ljudi to je bolje. U Americi se može voziti već sa 16 godina, razlika između 17 i 18 nije toliko velika.“ Ovakav pristup, koji polazi od ideje da je praksa najbolji učitelj, već desetljećima se primjenjuje u skandinavskim i anglosaksonskim zemljama s različitim stupnjevima uspjeha.
No, u hrvatskom kontekstu ključno pitanje postaje – tko će zapravo biti taj „iskusni vozač u pratnji“? Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba, upozorava da nova europska pravila u tom pogledu nisu dovoljno precizna. „Da je jasno definirano da se radi o roditeljima, to bismo pozdravili jer bi to dalo dodatnu dimenziju sigurnosti. Nažalost, zasad nije određeno tko je ta osoba – propisano je samo da mora imati određeno iskustvo i proći edukaciju“, objašnjava Alispahić. Time se otvara prostor za različita nacionalna tumačenja, što bi moglo dovesti do neujednačenosti u provedbi i otežati nadzor.
Uz pitanje dobne granice, reforma donosi i promjene u profesionalnom sektoru. Snižava se dobna granica za stjecanje vozačkih dozvola za kamione i autobuse, što je mjera motivirana kroničnim nedostatkom profesionalnih vozača diljem Europe. Prometni stručnjak Damir Novak podsjeća da je Hrvatska u tom smislu već usklađena s europskim standardima: „Kod nas je već propisano da oni koji imaju početnu kvalifikaciju mogu polagati ‘C’ kategoriju s 18, a ‘D’ s 21 godinom. Dakle, ova promjena u praksi neće značiti veliko odstupanje.“
Ipak, jedna od najkonkretnijih i najpozitivnijih novosti jest digitalizacija vozačkih dozvola. U roku od četiri godine građani će moći imati vozačku dozvolu u digitalnom obliku – na pametnim telefonima. Time će se olakšati identifikacija vozača, smanjiti administracija i ubrzati provjere na cestama i granicama. Digitalna vozačka, kao dio šireg paketa „pametnih dokumenata“ Europske unije, označava korak prema modernizaciji i integraciji prometnih sustava na razini cijelog kontinenta.
No, iza svake tehničke inovacije i pravne liberalizacije ostaje temeljno pitanje sigurnosti i društvene odgovornosti. Hrvatska, koja se posljednjih godina trudi smanjiti broj poginulih u prometu, morat će pažljivo balansirati između europskih smjernica i realnosti domaćih prometnih navika. Omogućavanje vožnje sedamnaestogodišnjacima moglo bi, uz odgovornu provedbu, pridonijeti boljem obrazovanju i sigurnijem ulasku mladih u promet. Ali ako se pristupi površno, bez jasnih kriterija za pratnju i nadzor, postoji opasnost da dobre namjere završe u neželjenim statistikama.
Nova europska pravila tako donose više od tehničke reforme – ona otvaraju raspravu o granici između slobode i odgovornosti, o zrelosti i sigurnosti, te o tome koliko smo kao društvo spremni povjeriti upravljač budućnosti u ruke mlađih generacija.
....
Tekst: Petar Kolovart
Fotografija: Vidmir Raič
