21
ožu 2026
ožu 2026
Proljeće donosi povećanu izloženost ranjivih sudionika
S dolaskom toplijih dana na hrvatske prometnice vraćaju se biciklisti i vozači električnih romobila, skupine koje se u prometnoj terminologiji definiraju kao ranjivi sudionici. Njihova prisutnost u prometu raste gotovo eksponencijalno već tijekom ožujka i travnja, no infrastruktura i ponašanje ostalih sudionika često ne prate tu dinamiku. Upravo zato prijelaz iz zimskog u proljetni prometni režim svake godine donosi povećan broj prometnih nesreća u kojima sudjeluju biciklisti i korisnici romobila.
Problem nije samo u većem broju sudionika, nego u činjenici da vozači automobila, nakon zimskog razdoblja, nisu navikli na njihovu prisutnost. Dolazi do svojevrsnog „sezonskog sljepila“ u prometu, gdje vozači jednostavno ne očekuju bicikliste na kolniku ili romobile na prijelazima i raskrižjima.
Najkritičnije točke: raskrižja, prijelazi i gradske zone
Analize prometnih nesreća u pravilu pokazuju da se najveći broj konflikata događa na raskrižjima, pješačkim prijelazima i u zonama mješovitog prometa. Upravo su to mjesta gdje dolazi do presijecanja putanja vozila, biciklista i pješaka, a pogreške u procjeni brzine i udaljenosti imaju najteže posljedice.
Poseban problem predstavljaju električni romobili, koji se kreću brže od pješaka, ali sporije od automobila, često bez jasnog mjesta u prometnom sustavu. Njihova tišina dodatno povećava rizik jer ih drugi sudionici često ne registriraju na vrijeme.
U urbanim sredinama poput Zagreba, Splita ili Rijeke dodatni izazov predstavlja nedostatak kontinuiranih biciklističkih staza. Biciklisti su često prisiljeni prelaziti s kolnika na nogostup i obrnuto, čime se povećava nepredvidivost njihovog kretanja.
Vidljivost kao ključni sigurnosni faktor
Jedan od najvažnijih, ali često zanemarenih faktora sigurnosti jest vidljivost. U prijelaznom razdoblju proljeća dani su dulji, ali uvjeti vidljivosti i dalje variraju, osobito u jutarnjim i večernjim satima. Biciklisti bez reflektirajuće opreme i adekvatne rasvjete postaju teško uočljivi, osobito u gustim urbanim zonama.
Istodobno, vozači automobila često podcjenjuju brzinu biciklista ili romobila, što dovodi do pogrešnih procjena prilikom skretanja ili uključivanja u promet. Upravo su takve situacije među najčešćim uzrocima nesreća.
Infrastruktura koja ne prati razvoj mobilnosti
Hrvatska prometna infrastruktura još uvijek nije u potpunosti prilagođena novim oblicima mobilnosti. Iako se u posljednjim godinama bilježi rast ulaganja u biciklističke staze, njihova mreža ostaje fragmentirana i nedovoljno integrirana u širi prometni sustav.
Romobili dodatno kompliciraju situaciju jer za njih ne postoji jasno definirana infrastruktura u svim gradovima. Često se kreću po nogostupima, biciklističkim stazama ili kolniku, ovisno o lokalnim uvjetima, što stvara dodatnu nesigurnost.
U takvom okruženju odgovornost za sigurnost prebacuje se na pojedinca, umjesto da bude sustavno riješena kroz planiranje prometa.
Statistika i stvarni uzroci nesreća
Podaci MUP-a iz prethodnih godina pokazuju da su biciklisti među najugroženijim skupinama u prometu, s relativno visokim udjelom smrtno stradalih u odnosu na ukupan broj sudionika. Kod romobila je trend rasta nesreća još izraženiji, ponajviše zbog naglog porasta njihove uporabe.
Najčešći uzroci nesreća uključuju oduzimanje prednosti, neprilagođenu brzinu i nepažnju vozača, ali i nepoštivanje prometnih pravila od strane samih biciklista i vozača romobila. Upravo ta kombinacija faktora čini sigurnosni problem kompleksnim i zahtijeva multidisciplinarni pristup.
Sigurnost kao zajednička odgovornost
Sigurnost biciklista i korisnika romobila ne može se promatrati izolirano. Ona ovisi o ponašanju svih sudionika u prometu, ali i o kvaliteti prometne infrastrukture i regulative.
Vozači automobila moraju razviti veću razinu opreza i anticipacije, dok biciklisti i korisnici romobila moraju biti svjesni vlastite ranjivosti i poštivati prometna pravila. Istodobno, institucije imaju ključnu ulogu u razvoju sigurnijeg prometnog okruženja kroz edukaciju, nadzor i ulaganja u infrastrukturu.
Proljeće kao test prometne sigurnosti
Povratak biciklista i romobila na ceste svake godine predstavlja svojevrsni test prometnog sustava. On pokazuje koliko je sustav sposoban integrirati različite oblike mobilnosti bez povećanja rizika.
U Hrvatskoj taj test još uvijek nije u potpunosti položen. Dok broj ranjivih sudionika raste, infrastruktura i prometna kultura zaostaju. Upravo zato proljeće nije samo početak nove sezone mobilnosti, nego i razdoblje u kojem se jasno vide slabosti prometnog sustava – ali i prostor za njegovo unapređenje.
Biciklisti i romobili u Hrvatskoj – ključne brojke i trendovi
Prometne statistike posljednjih godina jasno pokazuju da su biciklisti i korisnici električnih romobila među najranjivijim skupinama u prometu, uz istodobni rast njihove prisutnosti na cestama i u gradovima.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, biciklisti redovito sudjeluju u oko 6 do 8 posto svih prometnih nesreća u Hrvatskoj, dok njihov udio u smrtno stradalima često prelazi 10 posto. To ukazuje na izrazitu ranjivost ove skupine u odnosu na njihovu zastupljenost u prometu. Najčešći uzroci nesreća uključuju oduzimanje prednosti prolaska, neprilagođenu brzinu i nepoštivanje prometnih pravila.
Električni romobili bilježe snažan rast u posljednjih nekoliko godina, osobito u urbanim sredinama. Procjenjuje se da u većim hrvatskim gradovima cirkulira više desetaka tisuća romobila, uključujući privatne i one iz sustava dijeljenja. Paralelno s rastom njihove uporabe raste i broj prometnih nesreća. U policijskim evidencijama romobili se tek posljednjih godina sustavno izdvajaju kao posebna kategorija, no trendovi pokazuju kontinuirani porast ozlijeđenih, osobito u ljetnim mjesecima.
Posebno zabrinjava činjenica da velik broj nesreća s romobilima uključuje mlađe osobe i vozače bez zaštitne opreme, prije svega kacige. U urbanim sredinama najčešće dolazi do konflikata s pješacima i automobilima, dok se izvan gradova bilježe nesreće povezane s neprilagođenom brzinom i lošom infrastrukturom.
Dodatni problem predstavlja infrastruktura koja ne prati rast novih oblika mobilnosti. U mnogim gradovima biciklističke staze nisu kontinuirane, a za romobile često ne postoji jasno definirani prostor kretanja. To dovodi do preklapanja s pješačkim i automobilskim prometom, čime se povećava rizik od nesreća.
Ukupno gledano, kombinacija rasta broja korisnika, nedovoljno razvijene infrastrukture i prometne kulture koja se sporo prilagođava novim uvjetima čini sigurnost biciklista i romobilista jednim od ključnih izazova suvremenog prometa u Hrvatskoj.
....
Tekst: Petar Kolovrat
Foto, infografika: Vidmir Raič
