02
sij 2026
sij 2026
Cilj programa je podizanje svijesti o posljedicama prometnih nesreća koje uzrokuju mladi vozači/ice koji su pod utjecajem alkohola. Program je prvenstveno usmjeren na učenike i učenice završnih razreda srednjih škola i polaznike/ce autoškola
Edukacija mladih
Sudionici/ce koristeći tzv. pijane naočale rješavaju jednostavne zadatke, poput bacanja loptice, hodanja po ravnoj crti, rješavanja didaktičkih igara, vožnje bicikla i slično te doživljavaju simulirano stanje alkoholne omamljenosti.
– Ove akcije znaju biti prilično izazovne među mladima jer veliki broj ne može riješiti jednostavne zadatke koristeći pijane naočale, a neki ih ne mogu niti držati dovoljno dugo na glavi da ih i probaju jer im se počne vrtjeti – navodi Ivana Radanović, koordinatorica Zagora.
Uz ove aktivnosti, u sklopu programa Bez promila, partneri iz Policijske uprave krapinsko-zagorske održavaju predavanja o rizicima konzumacije alkohola i vožnje pod utjecajem alkohola te pružaju pregled statističkih podataka i primjere iz prakse.
Kako bi se što više smanjio broj alkoholiziranih vozača u prometu na cestama i broj mladih alkoholiziranih vozača, pa posljedično tome i udio mladih alkoholiziranih vozača u prometnim nesrećama, policija osim represivnih aktivnosti, provodi i preventivne, pod čime podrazumijevamo predavanja učenicima završnih razreda u srednjim školama te predavanja kandidatima za vozače u autoškolama.
Svrha predavanja je edukacija mladih u svezi pogibeljnosti prometnih nesreća koje su počinjene pod utjecajem alkohola.
– Cilj je mlade buduće vozače upoznati i upozoriti na realne i potencijalne opasnosti u cestovnom prometu u slučajevima kada se konzumiraju alkoholna pića ili droge te ih potaknuti na odgovorno ponašanje u prometu – navodi Tomislav Zajec, samostalni policijski službenik za poslove prometne policije PU krapinsko-zagorske.
Mladi i alkohol u Češkoj
U okviru programa se redovito provode medijske kampanje usmjerene na prevenciju. Program financira Ministarstvo unutarnjih poslova, a sufinanciran je kroz Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa i projektnog suradnika, Krapinsko-zagorske županije.
Budući da je ovo tema koja je uvijek aktualna, a u Zagoru su u ovoj godini boravile dvije volonterke kroz program Europskih snaga solidarnosti (ESS), koje su dale svoje mišljenje o konzumaciji alkohola među mladima u njihovim matičnim zemljama, donosimo dva različita pogleda, Pavlin (Češka Republika) i Milisin (Alžir).
Na kulturu konzumacije alkohola među mladima u Češkoj Republici osvrnula se Pavla:
‘Kada se govori o Republici Češkoj, tema piva gotovo se uvijek pojavi u razgovoru. Zemlja je svjetski rekorder po potrošnji piva, a pivnice su česte, gotovo kao i trgovine na svakom uglu. Međutim, ono što se rjeđe spominje jest koliko duboko ta kultura oblikuje navike mladih ljudi. Za češke tinejdžere, konzumacija alkohola ne doživljava se kao čin pobune. Zapravo, često se smatra nečim sasvim običnim. Popiti prvo pivo na obiteljskom roštilju ili nakon nogometne utakmice smatra se prirodnim korakom u adolescenciju. Granica između djetinjstva i odrasle dobi ovdje se ne briše kroz tajne eksperimente, već kroz društveno prihvaćenu inicijaciju. Roditelji čak mogu potaknuti prvo piće kod kuće, vjerujući da je bolje ‘naučiti kako piti pravilno’ pod nadzorom nego potajno. Ova ‘normalizacija’ znači da alkohol rano gubi status tabua. Za razliku od zemalja gdje stroge zabrane čine alkohol ‘zabranjenim voćem’, u Češkoj je on jednostavno dio svakodnevice. Pivo je posebno utkano u nacionalni identitet, jeftino je, lako dostupno i ponosno nazivano tekućim kruhom. Za mnoge mlade Čehe, krigla piva ne doživljava se kao rizik.
Naravno, laka dostupnost alkohola ima i svoje negativne strane. Pretjerano opijanje mladih vikendima je česta pojava. Skupine tinejdžera okupljaju se na trgovima ili klupama parkova s bocama u rukama. Stručnjaci redovito upozoravaju na rizike ranog i čestog pijenja: veći rizik od ovisnosti, dugotrajna oštećenja jetre i društvena sljepoća koja pretjerano pijenje smatra normalnim dijelom mladosti.
Kampanje koje ciljaju na maloljetno pijenje postoje, ali se često sukobljavaju s nacionalnim ponosom na pivo i percepcijom da su češke navike ispijanja alkohola dio kulturnog identiteta zemlje. Zanimljivo je da, unatoč rizicima, pijenje među mladima u Češkoj nije uvijek povezano s namjernim opijanjem. Za mnoge, ono je oblik pripadanja. Zajedničko ispijanje piva postaje simbol prihvaćenosti, bilo u pivnici ili studentskom domu. U tom smislu, alkohol manje služi kao bijeg, a više kao ulaznica u društveni život.
U budućnosti ostaje pitanje hoće li se ova kultura promijeniti pod pritiskom sve veće svijesti o zdravlju ili će i dalje ostati čvrsto utemeljena kao sastavni dio češkog identiteta. Za sada, kultura pijenja među mladima u Češkoj ostaje zanimljiv spoj – duboko tradicionalna, društveno prihvaćena, a istodobno sve češće preispitivana u svijetu koji redefinira svoj odnos prema alkoholu’, ispričala je Pavlin iskustvo kulture pijenja među mladima u Češkoj.
Mladi i alkohol u Alžiru
O kulturi konzumacije alkohola među mladima u Alžiru za Zagor je svoje iskustvo prenijela Milisa:
‘Alkohol je tema koja mnoge mlade ljude diljem svijeta zanima, osobito u tinejdžerskim godinama kada počinjemo istraživati tko smo i u što vjerujemo. Bilo kroz glazbene spotove, filmove ili društvene mreže, alkohol se često prikazuje kao nešto zabavno, popularno ili kao simbol odrastanja. No stvarnost izgleda vrlo drugačije, ovisno o tome gdje živite i kojim vrijednostima ste okruženi.
Alžir je zemlja snažnih kulturnih i vjerskih vrijednosti. Kao zemlja s većinskim muslimanskim stanovništvom, mnogi od nas odrastaju u uvjerenju da je alkohol zabranjen u islamu. To vjerovanje snažno utječe na naše ponašanje. U mojoj obitelji, primjerice, nikada se ne govori o alkoholu kao o nečemu normalnom ili prihvatljivom. Od malih nas nogu uče da ga se trebamo kloniti jer je štetan i za tijelo i za dušu. Nije riječ samo o vjeri. U alžirskom društvu pijenje se također smatra sramotnim i neprikladnim, osobito za mlade. Nećete vidjeti mnogo mjesta koja prodaju alkohol, a nije uobičajeno ni vidjeti ljude kako piju u javnosti, kao što je to slučaj u nekim drugim zemljama.
Prema onome što sam vidjela i čula, većina mladih u Alžiru poštuje te vrijednosti. Mnogi moji prijatelji i kolege dijele isto mišljenje – odlučuju ne piti jer to nije u skladu s njihovim uvjerenjima. Naravno, to ne znači da nitko nije znatiželjan. Živimo u vremenu kada društvene mreže pokazuju kako izgleda život drugdje. Ponekad mladi osjećaju pritisak da isprobaju nove stvari ili žele pripadati onome što vide na internetu. U većim gradovima ili turističkim područjima čula sam da neki mladi privatno isprobavaju alkohol, ali o tome rijetko tko otvoreno govori. I oni sami razumiju da to nije nešto čime bi se trebalo hvaliti.
Pijenje kod maloljetnika, kada osobe mlađe od 18 godina piju alkohol, u Alžiru nije česta pojava. Zapravo, mnogo je rjeđa nego u zapadnim zemljama. Obitelji i škole trude se podučavati mlade o rizicima. Sjećam se školskih lekcija o tome kako alkohol može oštetiti mozak, izazvati zdravstvene probleme i dovesti do loših odluka. Vlada također ima stroga pravila o tome tko može kupiti alkohol, što otežava pristup mladima. Sve to pridonosi smanjenju konzumacije alkohola među mladima.
Postoji više razloga zašto mnogi mladi u Alžiru izbjegavaju alkohol i s njima se osobno slažem. Prvo, vjerujem u vrijednosti svoje vjere koja jasno uči da je alkohol štetan. Drugo, obitelj nam je vrlo važna – znam da bi moje roditelje duboko razočaralo kad bih pila, a to ne želim učiniti. Treće, brinem o svom zdravlju. Naučila sam da alkohol može oštetiti jetru i mozak te dovesti do ozbiljnih bolesti. Konačno, tu je i pitanje ugleda. U alžirskom društvu, ako se zna da netko pije, ljudi ga često osuđuju. To može utjecati na budućnost, školovanje, posao, pa čak i brak. Zbog svega toga mnogi od nas odlučuju ostati trijezni.
Pisanje ovog iskustva pomoglo mi je shvatiti koliko sam sretna što odrastam u kulturi koja potiče zdrave odluke i snažne vrijednosti. Ponosna sam što pripadam generaciji koja poštuje tradiciju i brine o svojoj budućnosti. Znam da nije uvijek lako reći ‘ne’, osobito kada smo znatiželjni ili želimo pripadati društvu. No donositi pametne odluke, poput one da ne pijemo alkohol, znači ostati vjeran sebi i svojim ciljevima.
Na kraju, vjerujem da je važno otvoreno razgovarati o ovim temama. Ako je netko zbunjen ili ima pitanja, najbolje je razgovarati s roditeljima, učiteljima ili nekim kome vjeruje. Zajedno možemo donositi odluke koje su dobre za naš um, naše zdravlje i našu budućnost’, poruka je Milisin iz Alžira.
Najsigurniji izbor
Alkohol ima vrlo različitu ulogu u životima mladih ljudi diljem svijeta. U Češkoj Republici on se rano normalizira i povezuje s osjećajem pripadnosti i nacionalnim identitetom, dok se u Alžiru uglavnom odbacuje zbog snažnih kulturnih, vjerskih i obiteljskih vrijednosti.
– Ova suprotstavljena stajališta podsjećaju nas da su stavovi prema alkoholu duboko oblikovani poviješću, tradicijom i društvenim okruženjem. Ipak, bez obzira na te razlike, ključna poruka ostaje univerzalna – alkohol i vožnja nikada ne smiju ići zajedno. Rizici i posljedice su preveliki, a najsigurniji izbor uvijek će biti – ne piti ako sjedate za volan – zaključila je Ivana Radanović.
Cilj programa je podizanje svijesti o posljedicama prometnih nesreća koje uzrokuju mladi vozači/ice koji su pod utjecajem alkohola. Program je prvenstveno usmjeren na učenike i učenice završnih razreda srednjih škola i polaznike/ce autoškola.
