23
ruj 2025
ruj 2025
Od naplatnih kućica do tehnologije slobodnog protoka: modernizacija koja mijenja prometnu sliku zemlje i usklađuje Hrvatsku s europskim standardima
Hrvatska se priprema za veliku infrastrukturnu i tehnološku promjenu koja će zauvijek izmijeniti način korištenja autocesta. Prema planovima Hrvatskih autocesta i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, novi model naplate cestarine temeljen na tehnologiji slobodnog protoka uskoro će zamijeniti dosadašnji sustav naplatnih kućica. Vozači će ubuduće prolaziti kroz kontrolne točke na autocestama bez zaustavljanja, dok će se naplata vršiti putem ENC uređaja ili automatskim prepoznavanjem registarskih pločica. Ključna promjena za korisnike autocesta bit će potpuno ukidanje gotovinskog plaćanja na izlazima s autocesta. Iako će vozači i dalje moći nadoplatiti ENC ili druge oblike elektroničkog plaćanja gotovinom na prodajnim mjestima, sama transakcija tijekom vožnje više se neće obavljati u fizičkom obliku.
Nacionalni plan i europska usklađenost
Ova reforma, uključena u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ima dvostruki cilj: modernizaciju prometne infrastrukture i usklađivanje s praksama Europske unije. Novi zakon predviđa da se svi korisnici unaprijed registriraju i odaberu način naplate, dok će za teretna vozila i motocikle ENC uređaji postati obavezni. Time Hrvatska slijedi europske standarde prema kojima kamioni i autobusi koriste jedinstvenu opremu za pristup autocestama u više zemalja, smanjujući administrativne prepreke i troškove prijevoznicima. Europska komisija već godinama potiče usklađivanje elektroničkih sustava naplate kako bi se omogućilo nesmetano kretanje robe i ljudi kroz cijeli kontinent, a hrvatska reforma sada postaje dio te šire prometne strategije.
Tehnološke promjene i brži protok prometa
Prema najavama, tehnologija koja će se koristiti uključuje mikrovalni prijenos podataka na frekvenciji od 5,8 GHz te automatsko prepoznavanje registarskih pločica. Dužnosnici ističu da će ovakav sustav omogućiti brži protok prometa, smanjiti zastoje te značajno smanjiti operativne troškove održavanja autocesta. Osim toga, nova platforma omogućit će po prvi put jedinstvenu elektroničku naplatu na cijeloj mreži hrvatskih autocesta, čime će se stvoriti integrirani sustav u skladu s europskim praksama. U praksi to znači da će dugogodišnji prizor naplatnih kućica na ulazima i izlazima s autocesta uskoro postati stvar prošlosti. Hrvatska tako ulazi u fazu digitalizacije cestovne infrastrukture koja bi trebala donijeti brži, sigurniji i učinkovitiji prometni sustav, ali i zahtijevati prilagodbu svih korisnika na nove tehnologije i načine plaćanja.
Uvođenje elektroničkog sustava naplate imat će i šire gospodarske učinke. Brži prometni tok smanjit će troškove prijevoznicima, a u sezoni, kada je autocestama u Hrvatskoj najopterećeniji promet zbog dolaska turista, elektronička naplata uklonit će višesatna čekanja na izlazima. Time će se povećati konkurentnost turističkog sektora jer će iskustvo putovanja biti brže i ugodnije. Iskustva europskih zemalja poput Austrije i Slovenije pokazuju da elektronička naplata ne samo da ubrzava promet, nego i otvara prostor za uvođenje novih digitalnih usluga poput dinamičkog određivanja cijena, praćenja prometa u realnom vremenu te integracije s mobilnim aplikacijama za putnike. Hrvatska bi u narednim godinama mogla slijediti taj put, postupno razvijajući pametne prometne koridore koji će omogućiti još učinkovitije planiranje putovanja.
Australijsko-slovenski primjeri: iskustva, koristi i izazovi
Austrija je uvela posebne dionice autocesta poznate kao “special toll” ili “section toll” na kojima je moguće proći bez zaustavljanja korištenjem digitalnih karata povezanih s registarskom pločicom. Na tim dijelovima promet ne zaustavlja vozila jer postoji posebna zelena traka za one s validnom digitalnom kartom, a sustav prepoznaje registarsku pločicu i automatski naplaćuje vožnju. Austrija je također uvela opciju pod nazivom “Digital Section Toll FLEX” koja omogućuje vozačima da se unaprijed registriraju, a potom prolaze bez zaustavljanja dok se naplata obavlja elektroničkim putem. Prednosti koje Austrija prijavljuje uključuju smanjenje gužvi, bolje iskorištavanje prometnih tokova, veću udobnost za vozače, ali i precizniju naplatu te niže troškove održavanja sustava.
U Sloveniji je 1. travnja 2018. uveden sustav poznat kao DARS GO za vozila čija dopuštena masa prelazi 3,5 tone. Sustav koristi tehnologiju slobodnog protoka prometa, pri čemu vozila prolaze ispod portalnih konstrukcija koje detektiraju uređaj u vozilu ili drugu elektroničku oznaku, bez potrebe za zaustavljanjem. Stare naplatne kućice su uklonjene, a cestarina se obračunava prema prijeđenim sekcijama, uzimajući u obzir duljinu dionice, broj osovina i emisijsku klasu vozila. Reakcije korisnika i prijevoznika pokazale su da su teretna vozila najviše profitirala jer se značajno smanjilo vrijeme čekanja, potrošnja goriva i broj zaustavljanja. Ipak, pojavili su se i određeni izazovi poput tehničke prilagodbe sustava, potrebe za preciznim prepoznavanjem registarskih pločica i vođenjem računa o kaznama za korisnike koji nisu uredno registrirani.
Austrija i Slovenija pokazale su da priprema tehničke infrastrukture mora biti temeljita, uključujući izgradnju portalnih konstrukcija, instalaciju kamera i senzora te razvoj sustava za obradu podataka i naplatu u pozadini. Iskustva su također pokazala da promjene ovakvog tipa zahtijevaju jasnu komunikaciju prema javnosti kako bi svi korisnici znali što je ENC, što je prepoznavanje registarskih pločica, kako se registrirati i gdje platiti cestarinu. U Sloveniji su se kritike najčešće javljale zbog neinformiranosti turista. Obje zemlje su provele postepenu implementaciju s testnim fazama, čime su smanjile otpor korisnika i tehničke poteškoće na početku primjene.
Regulacija za različite kategorije vozila, od kamiona i autobusa do motocikala i osobnih automobila, pokazala se ključnom kako bi sustav bio pravedan i učinkovit. Napokon, iskustva Slovenije i Austrije potvrdila su važnost pouzdane kontrole i jasnih sankcija, ali i mogućnosti za ispravak grešaka poput pogrešno unesenih registarskih brojeva ili tehničkih poteškoća kod naplate.
Tekst: Vidmir Raič
Fotogafija: Petar Kolovrat
