EU: Promjene u sigurnosti cestovnog prometa u Europi

Nova pravila vozačkih dozvola kao dio šire europske strategije sigurnosti

Europska unija donijela je novu direktivu kojom se značajno mijenja sustav vozačkih dozvola, a time i pristup sigurnosti cestovnog prometa na razini cijele Unije. Riječ je o jednom od najkonkretnijih zakonodavnih zahvata u području prometne sigurnosti posljednjih godina, čiji je cilj istodobno modernizacija sustava, prilagodba demografskim promjenama i smanjenje broja prometnih nesreća. Hrvatska, kao i ostale države članice, imat će razdoblje od četiri godine za postupno uvođenje novih pravila u nacionalno zakonodavstvo.

Digitalna vozačka dozvola kao novi standard

Jedna od najuočljivijih promjena jest uvođenje digitalne vozačke dozvole, koja će biti dostupna putem mobilnih aplikacija na pametnim telefonima. Time se EU približava modelu digitalnog identiteta, s ciljem lakših policijskih kontrola, brže provjere podataka i smanjenja mogućnosti krivotvorenja dokumenata. Ipak, važno je naglasiti da digitalna verzija neće u potpunosti zamijeniti fizičku vozačku dozvolu, jer će vozači i dalje imati pravo koristiti klasični dokument ako to žele. U kontekstu sigurnosti prometa, ova mjera ponajprije jača učinkovitost nadzora i administrativnu pouzdanost sustava.

Direktiva donosi i jasnije definirane rokove valjanosti vozačkih dozvola. Dozvole za osobne automobile i motocikle vrijedit će 15 godina, dok će profesionalne kategorije, poput kamiona i autobusa, imati rok važenja od pet godina, uz obavezne liječničke preglede prilikom produljenja. Ovakav pristup povezuje se s činjenicom da profesionalni vozači provode znatno više vremena u prometu te predstavljaju veći potencijalni rizik ako dođe do zdravstvenih poteškoća.

Vozači stariji od 65 godina između sigurnosti i prava

Istraživanja na razini EU-a upućuju na to da prometne nesreće u kojima sudjeluju stariji vozači često nisu rezultat nepažnje ili nepoznavanja propisa, već naglih zdravstvenih događaja poput srčanog ili moždanog udara. Upravo zato nova pravila otvaraju prostor za fleksibilniji i ciljaniji pristup zdravstvenoj kontroli vozača.

Nova direktiva daje državama članicama mogućnost da vozačima starijima od 65 godina odrede kraće rokove valjanosti vozačkih dozvola, što bi u praksi značilo i češće liječničke preglede. Poseban naglasak stavlja se na provjeru vida i kardiovaskularnog zdravlja, kao ključnih faktora sigurnog upravljanja vozilom.

Međutim, direktiva izričito ne propisuje automatske zabrane niti jedinstvenu dobnu granicu. Odluka o uvođenju strožih pravila ostaje u nadležnosti pojedinih država, pa će i Hrvatska sama odlučiti hoće li posegnuti za ovim mehanizmima. Na moguću opasnost od generalizacije upozorila je i AGE Platform Europe, ističući da bi automatsko ograničavanje prava na temelju dobi, bez individualne procjene sposobnosti, moglo predstavljati oblik dobne diskriminacije.

Mladi vozači u fokusu preventivne politike

Posebno poglavlje nove direktive odnosi se na mlade vozače, koji statistički čine najrizičniju skupinu u cestovnom prometu diljem Europe. Za sve nove vozače uvodi se obvezno probno razdoblje od dvije godine, tijekom kojeg vrijedi nulta tolerancija na alkohol te strože sankcije za prekršaje poput korištenja mobitela za vrijeme vožnje ili nevezanja sigurnosnog pojasa. Cilj ovih mjera nije represija sama po sebi, već stvaranje sigurnih vozačkih navika u najranijoj fazi samostalnog sudjelovanja u prometu.

Direktiva također omogućuje polaganje vozačkog ispita već sa 17 godina, ali uz jasno ograničenje da se do punoljetnosti smije voziti isključivo uz pratnju iskusne osobe. Ovakav model, koji već postoji u nekim državama članicama, pokazao se učinkovitim u smanjenju broja teških nesreća među mladima.

U kontekstu nedostatka profesionalnih vozača u Europi, nova pravila olakšavaju i raniji ulazak u sektor prijevoza. Dobna granica za vozače kamiona spušta se na 18 godina, dok se za autobuse spušta na 21 godinu, uz propisane dodatne obuke. Također, vozačima s B kategorijom omogućuje se upravljanje vozilima mase do 4,25 tona nakon dodatne edukacije, što ima značajne implikacije za logistiku, dostavne službe i tržište rada.

„Vizija nula“ - smjer europske prometne politike

Sve navedene promjene uklapaju se u širi okvir europske strategije „Vizija nula“, čiji je dugoročni cilj smanjenje broja smrtno stradalih u prometu na nulu. Nova direktiva o vozačkim dozvolama pokazuje kako se sigurnost cestovnog prometa u Europi sve više promatra kroz kombinaciju digitalizacije, preventivne politike i individualne odgovornosti, uz pokušaj balansiranja između sigurnosti, prava građana i demografskih realnosti. Za Hrvatsku to znači ne samo tehničku prilagodbu propisa, već i širu društvenu raspravu o tome kako nove europske standarde pretočiti u učinkovit i pravedan nacionalni sustav.

....

Tekst. Petar Kolovrat

Ilustracija: Vidmir Raič