31
sij 2026
sij 2026
Zašto već male količine alkohola mijenjaju ponašanje vozača?
Vožnja pod utjecajem alkohola društveno je neprihvatljiva i s pravom se smatra jednim od najvećih pojedinačnih rizika za sigurnost cestovnog prometa. Brojne stručne analize potvrđuju da već 0,2 promila alkohola u krvi ima mjerljiv i nepovoljan utjecaj na vozačeve sposobnosti. Iako se takva količina često percipira kao bezazlena, ona povećava samopouzdanje, smanjuje osjećaj odgovornosti te istodobno otežava zapažanje i usporava reakcije. Upravo u toj kombinaciji leži posebna opasnost, jer vozač ima subjektivan dojam kontrole, dok mu se objektivne sposobnosti pogoršavaju.
Pod utjecajem alkohola vozač vrlo brzo prestaje biti svjestan vlastitih ograničenja. Opasnost se relativizira, a vozačke sposobnosti precjenjuju. Takvo stanje pogoduje nepažnji i sklonosti ignoriranju prometnih propisa, što alkohol čini jednim od ključnih čimbenika nastanka prometnih nesreća, osobito onih s teškim posljedicama.
Alkohol i eksponencijalni rast rizika od prometne nesreće
Rizik od nastanka prometne nesreće pod utjecajem alkohola ne raste linearno, nego gotovo eksponencijalno. Istraživanja provedena u Njemačkoj, na Medicinsko-psihološkom institutu u Essenu, jasno pokazuju razmjere tog rizika. Pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,5 promila rizik od nesreće se udvostručuje, pri 0,6 promila se utrostručuje, dok se kod 0,8 promila učetverostručuje. Veće količine alkohola dodatno dramatično pogoršavaju situaciju. Kod oko jednog promila rizik je sedmerostruko veći, pri 1,2 promila deset puta veći, a pri 1,4 promila čak dvadeset puta veći u odnosu na trijeznog vozača.
Ovi podaci jasno pokazuju da ne postoji sigurna količina alkohola za vožnju. Jedna od najopasnijih zabluda među vozačima jest uvjerenje da su sposobni upravljati vozilom „iako su se malo razveselili uz čašicu“. Statistika i medicinska istraživanja takvo razmišljanje nedvosmisleno demantiraju.
Individualne razlike i dodatni čimbenici rizika
Utjecaj alkohola nije jednak kod svih vozača. U pravilu, ista količina alkohola slabije će djelovati na osobu jače i teže tjelesne konstitucije nego na lakšeg ili tjelesno slabijeg vozača. Međutim, te razlike ne znače da je bilo tko „otporan“ na alkohol u prometu. Brzina i jačina djelovanja alkohola ovise i o drugim okolnostima. Alkohol se brže resorbira u krv ako se pije natašte, ako se konzumira žestoko piće ili ako se pije brzo.
Dodatni rizik predstavljaju umor, stres i psihička napetost, jer pojačavaju negativne učinke alkohola. Posebno je opasna kombinacija alkohola i bolesti ili uzimanja lijekova, jer se njihovi učinci mogu međusobno pojačavati. Vozači koji rijetko ili gotovo nikada ne konzumiraju alkohol brže će osjetiti njegove učinke od onih s takozvanom „kondicijom“, no to ni u kojem slučaju ne znači da su potonji sigurniji u prometu.
Kako alkohol utječe na percepciju vozača
Vid je najvažnije osjetilo u upravljanju vozilom, jer vozač najveći dio informacija prima upravo vizualnim putem. U normalnim uvjetima, trijezan vozač u oštrom centralnom vidnom polju može istodobno jasno percipirati sedam do osam različitih podražaja, poput ceste, prometnih znakova, drugih vozila i pješaka, dok u perifernom vidnom polju opaža još približno isti broj informacija.
Pod utjecajem alkohola ta se sposobnost dramatično smanjuje. Pijani vozač često jedva može percipirati jedan podražaj u oštrom vidnom polju. Alkohol sužava vidno polje, narušava oštrinu vida i sposobnost prilagodbe oka na promjene svjetla i tame. Posljedica su pogrešne procjene brzine i udaljenosti drugih vozila, širine prometne površine i prisutnosti bočnih smetnji ili sudionika koji dolaze sa strane. Takva iskrivljena percepcija izravno ugrožava sigurnost vožnje.
Utjecaj alkohola na ponašanje i donošenje odluka
Alkohol snažno djeluje i na ponašanje vozača. Smanjuje kritičnost, potiče lažno samopouzdanje i dovodi do precjenjivanja vlastitih sposobnosti. Upravo zbog tog pomanjkanja samokritičnosti vozač postaje sklon bržoj i rizičnijoj vožnji, iako mu se stvarne sposobnosti upravljanja vozilom pogoršavaju.
Razina pažnje se smanjuje, koncentracija slabi, a razdražljivost raste. Vozači pod utjecajem alkohola češće iskazuju agresivno ponašanje prema drugim sudionicima u prometu i ulaze u konfliktne situacije. Procjena opasnosti i rizika često izostaje ili je ozbiljno pogrešna, što dodatno povećava vjerojatnost prometne nesreće.
Alkohol i usporene reakcije vozača
Jedna od najopasnijih posljedica alkohola jest produljenje vremena reakcije. Alkohol usporava i psihičke i motoričke reakcije, pa vozaču treba više vremena za procjenu situacije, prepoznavanje opasnosti i donošenje ispravne odluke. Redoslijed izvođenja radnji potrebnih za vožnju može biti narušen, a koordinacija pokreta ruku i nogu postaje nesigurna.
U kritičnim situacijama, gdje su djelići sekunde presudni, takvo usporenje često znači razliku između izbjegnute opasnosti i teške prometne nesreće.
Razgradnja alkohola i zabluda o „brzom otrežnjenju“
Alkohol se u organizmu razgrađuje sporo, prosječno oko 0,1 promil po satu. To znači da tijelu treba mnogo vremena da se oslobodi alkohola, osobito nakon obilnijeg konzumiranja. U pravilu, potrebno je najmanje 24 sata da se veći dio alkohola izluči iz organizma, dok je za potpuno triježnjenje često potrebno i do dva dana.
Zato je važno zapamtiti da vožnja ujutro nakon večeri obilnog pijenja može biti jednako opasna kao i vožnja neposredno nakon konzumacije alkohola. Osjećaj da je osoba „spremna“ za vožnju često je varljiv.
Mamurluk i smanjena sposobnost vožnje
Mamurluk predstavlja fazu otrežnjenja u kojoj se organizam, a osobito središnji živčani sustav, još nije vratio u normalno stanje. Prisutni su simptomi poput glavobolje, mučnine, malaksalosti, tromosti i želučanih tegoba. Takvo stanje karakterizira slaba usklađenost pokreta, smanjena izdržljivost i opća iscrpljenost.
U vrijeme mamurluka sposobnost za upravljanje vozilom je smanjena, čak i ako u krvi više nema značajne količine alkohola. Zbog toga je ključno ne sjedati za upravljač dok ne dođe do potpunog oporavka organizma.
Nulta tolerancija kao jedina sigurna opcija
Alkohol i vožnja jednostavno ne idu zajedno. Već i male količine alkohola ozbiljno narušavaju percepciju, ponašanje i reakcije vozača, dok rizik od prometne nesreće raste višestruko s povećanjem koncentracije alkohola u krvi. Jedina sigurna odluka jest potpuna apstinencija od alkohola prije vožnje. U prometu nema prostora za kompromis, jer posljedice pogrešne procjene mogu biti trajne i nepopravljive.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Grafika: Vidmir Raič
