07
svi 2019
svi 2019
Prema MUP-ovim statistikama najčešće greške, zbog kojih stradavaju vozači motocikala i mopeda neprilagođena su i nedopuštena brzina, nenošenje zaštitne kacige, kretanje površinama koje nisu namijenjene tim vozilima, pretjecanje ili obilaženje kolone kada to nije dopušteno, vožnja s neupaljenim svijetlima, a često i precjenjuju svoje vozačke sposobnosti.
piše: Mladen Miličić (Večernji list)
S ljepšim vremenom na prometnice se vraćaju i vozači dvokotača. Iako, blaga ovogodišnja zima donijela nam je više najhrabrijih vozača mopeda i motocikala nego što je to uobičajeno u zimskim mjesecima, ali masovniji izlazak na ceste tek očekujemo.
Za novu motociklističku sezonu spremiti se prije svega trebaju sami vozači mopeda i motocikala, ali na njihov povratak na ceste trebaju obratiti pozornost i vozači drugih vozila. Poznato je da su "motoristi" uz pješake i bicikliste najugroženiji sudionici prometa, jednostavno zbog toga što su na svom vozilu - koje može postizati velike brzine - prilično nezaštićeni. Često stradavaju zbog svojih pogrešaka, a često i zbog nepažnje i pogrešaka drugih vozača. Primjerice, lani je od 317 poginulih osoba na našim cestama njih 59 život izgubilo kao vozači ili suputnici na mopedu ili motociklu. Dakle, svaki peti poginuli u prometu u 2018. svoj je život izgubio na dvokotaču. Još su 722 osobe na dvokotačima teško ozlijeđene, a 1248 osoba zadobilo je lakše tjelesne ozljede. Koliko su ugroženi vozači dvokotača, vidimo usporedbom broja registriranih vozila na našim cestama jer lani je u Hrvatskoj registrirano 148.258 mopeda i motocikala, a ostalih vozila nešto više od 2 milijuna. Prema podacima MUP-a, od ukupno 2427 nesreća u kojima su sudjelovali u 2018., vozači mopeda i motocikala skrivili su 1282 nesreće, odnosno 52,8 posto. Dakle, odgovornost za prometnu nesreću je u ukupnom broju prometnih nesreća gotovo podijeljena između vozača dvokotača i drugih sudionika u prometu. Ali, motociklisti i mopedisti su od 67 prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama skrivili njih 44, odnosno 65,7% ili dvije trećine pa se može zaključiti da su vozači dvokotača češće krivi za kobne nesreće u kojima najčešće oni sami najgore stradavaju. Primjerice, policija je kaznila čak 5365 mopedista i motociklista koji u 2018. nisu u vožnji imali zaštitnu kacigu.
Prema MUP-ovim statistikama najčešće greške, zbog kojih stradavaju vozači motocikala i mopeda neprilagođena su i nedopuštena brzina, nenošenje zaštitne kacige, kretanje površinama koje nisu namijenjene tim vozilima, pretjecanje ili obilaženje kolone kada to nije dopušteno, vožnja s neupaljenim svijetlima, a često i precjenjuju svoje vozačke sposobnosti. - Na početku sezone motociklisti trebaju voditi računa da se nisu cijelu zimu vozili, cesta nije topla i guma ne prianja za podlogu na najpoželjniji način. Treba voditi računa da su ceste pune rupa i pijeska te ostataka posipanja solju koje motociklistima nije jednostavno izbjeći. A najgore je u zavojima i nepreglednim dijelovima ceste jer ih ne mogu na vrijeme uočiti - savjetuje dugogodišnji motociklist Vitomir Lučić. Velika je odgovornost za sigurnost vozača dvokotača i na ostalim vozačima.
- Važno je imati na umu da su mnogi vozači automobila tijekom zime zaboravili da postojimo i manje gledaju u retrovizore odnosno manje pažnje posvećuju motociklistima i mopedistima. A većina motociklista dođe s leđa vozačima koji ih ne očekuju, a često dođu prebrzo i kako su manjeg volumena vozačima automobila ih je teže uočiti u retrovizorima. Na početku sezone stoga i vozači automobila i vozači dvokotača trebaju biti na većem oprezu, prilagoditi brzinu ostalima i ne raditi nagle pokrete i radnje. Motociklisti bi zbog svoje sigurnosti trebali imati kompletnu opremu, dakle, čizme, hlače i jaknu s protektorima i rukavice, a ne samo kacigu koja je nažalost jedina od opreme zakonom obvezna - kaže Lučić. Prema MUP-u vozači automobila često oduzimaju prednost motociklistima pri prestrojavanju, pretjecanju ili skretanju, ne pridaju dovoljno pozornosti ovoj kategoriji vozača, pa im se često nađu u tzv. mrtvom kutu. Pri prestrojavanju često ne koriste pokazivač smjera i ne vode računa da motocikli zbog svog omjera mase i snage na kratkim dionicama mogu ostvariti jako velika ubrzanja.
Lani tehnički palo 6,1% motocikala i 22,1% auta
Ukupan broj mopeda pregledanih na tehničkom pregledu u 2018. godini iznosio je 75.519, od čega 9789 mopeda nije zadovoljilo na tehničkom pregledu. Ukupan broj pregledanih motocikla na tehničkom pregledu u 2018. godini iznosio je 65.042, od čega 3991 motocikl nije zadovoljio na tehničkom pregledu. Što se tiče osobnih automobila, na tehničkom pregledu je u 2018. godini pregledano ukupno 1,573.761 vozilo od čega je na 347.696 vozila utvrđena neispravnost. Stoga možemo zaključiti da dvokotači osjetno bolje prolaze na tehničkim pregledima nego osobni automobili. U 2018. godini 12,6% mopeda i 6,1% motocikala nije prošlo tehnički pregled, dok je u istom razdoblju na tehničkom pregledu palo čak 22,1% osobnih automobila. - Prije svake motociklističke sezone preporuka je da svaki vlasnik motocikla provjeri stanje i potrošenost gaznog sloja i tlak u pneumaticima, rad kočnica (zbog možebitnog dugog zimskog mirovanja prije ozbiljnije ih je vožnje možda potrebno razraditi, odnosno provjeriti njihov rad), stanje i rad svih svjetala, postojanje eventualnih zračnosti u upravljaču itd. Posebno naglašavamo: ako su na motociklu rađene preinake, one trebaju biti napravljene s homologiranim i ispitanim dijelovima (najčešće svjetla i ispušni sustav) te ih treba podvrgnuti postupku ispitivanja kako bi ih upisali u prometnu dozvolu i tako izbjegli komplikacije pri tehničkom pregledu i na cesti - savjetuje Goran Pejić, pomoćnik uprave Centra za vozila Hrvatske. CVH u suradnji s HAK-om svake godine organizira Dane tehničke ispravnosti za motocikle, a tako će biti i ove godine, vjerojatno početkom svibnja.
Pazite na loše pokrpane rupe i pukotine na cesti
Nije zanemariva ni činjenica da većina motociklista svoj dvokotač ne vozi tijekom čitave godine, već u hladnijim mjesecima pauziraju od vožnje. Kako je pri vožnji motocikla aktivno čitavo vozačevo tijelo, tako se tijekom ove zimske pauze pojedini mišići ulijene. Stručnjaci često ističu da najčešće u prometu problem nisu istinski motociklisti, koji sa svojim motociklom žive kroz čitavu godinu, već češće stradavaju tzv. vikend-vozači. U ovaj niz problema valja uvrstiti i lošiju kvalitetu asfalta na prometnicama, kao i loše pokrpane pukotine i rupe, na kojima motocikl može proklizati.
....
izvor: Večernji list, https://www.vecernji.hr
