STATISTIKA: Na cestama 20 poginulih više nego lani

Hrvatska je 2019. završila prvi put s manje od 300 poginulih zbog ograničenja kretanja u pandemiji

U dosadašnjem dijelu ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 178 osoba (zadnje dostupni podaci od 12. kolovoza), što je 20 više u odnosu na isto razdoblje pandemijske 2020. i 17 više u odnosu na 2019. Hrvatska je 2019. završila prvi put s manje od 300 poginulih na cestama u jednoj godini (297).

U pandemijskoj 2020. u kojoj bila ograničavanja kretanje broj poginulih pao je na 237. Ovogodišnje crne brojke upućuju na to da bi se do kraja godine taj pozitivan tren pada broja poginulih na hrvatskim cestama mogao prekinuti. A time bi se opet mogli udaljiti od cilja koji smo postavili u novom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa RH 2021.–2030., a to je smanjenje broja poginulih za 50 posto u odnosu na 2019., dakle na 148.

Dr. Marko Ševrović s FPZ-a objašnjava da nakon zatvaranja zbog koronavirusa i pada mobilnosti dolazi do naglog rasta prometa, a time i do više prometnih nesreća nego što je to uobičajeno. Ističe da je taj trend zabilježen u cijeloj Europi, a ne samo kod nas.

– Imamo stabilan trend pada broja poginulih na cestama i došlo je do fluktuacije u tom trendu. Ljudi su se manje vozili 2020., a onda su svi počeli više voziti 2021. To je pogotovo vidljivo na motociklistima kojih je ove godine puno poginulo – govori dr. Ševrović. Dodaje da smo ove godine imali i nesreću s autobusom u kojoj je stradalo 10 osoba te nesreću s kamionom u kojem su bili skriveni migranti od kojih je četvero poginulo. Ševrović upozorava da se trend prati na razdoblju od 10 godina i da su godišnje fluktuacije potpuno normalne i nisu zabrinjavajuće te smatra da ćemo 2022. nastaviti trend pada poginulih na cestama. – Bitno je naglasiti da će, što se više vozimo, biti više nesreća. Možemo raditi puno na tome kroz sigurni sustav: bolja vozila, bolje vozače, bolje ceste i sigurnije brzine. To su četiri bitna aspekta i na tome se u Hrvatskoj radi: upravitelji cesta rade svoj dio, MUP radi svoj dio, ali pravosuđe, nažalost, ne radi svoj dio posla i to je velik problem – upozorava dr. Ševrović.

U prethodnom 10-godišnjem Nacionalnom planu bio nam je cilj smanjiti broj poginulih na cestama na 213, no u tome nismo uspjeli. Dr. Ševrović pak smatra da smo ipak gotovo postigli taj cilj i vrhunske uspjehe u odnosu na druge EU zemlje. Cilj je, kaže, bio dosta ambiciozan, a jedino je od nas bila bolja Češka. Tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg Davor Lisičin smatra, međutim, da u RH nitko ne upravlja sigurnošću prometa. On ističe da se time u svim drugim EU zemljama bave u posebnim agencijama. – Donijeli smo novi Nacionalni plan i opet smo išli s ciljem 50 posto manje poginulih u sljedećih 10 godina, a nismo ostvarili ni prethodni cilj. To je mrtvo slovo na papiru. Sve mjere koje su bile navedene i u prošlom Planu bile su dobre, ali mi ih nismo realizirali i za to nitko ne snosi odgovornost – govori Lisičin i dodaje da je u novom Planu iz mjera izbačena uspostava Agencije za sigurnost cestovnog prometa.

On smatra da se time vraćamo u rigidnu državu koja sve centralizira, u kojoj MUP sve treba raditi: od vatrogasaca, službe 112, do sigurnosti prometa. Lisičin navodi i da smo lani imali pad broja poginulih zbog manje mobilnosti te da ove godine imamo nešto više turista, a da smo po broju poginulih na cestama već lošiji od 2019. iako još nismo dosegnuli turističke brojke iz te godine. Puzajuća pandemija – Politika preko smrti u prometu prelazi benevolentno, za razliku od COVID-19 gdje se svaki dan broje oboljeli i mrtvi. COVID-19 proći, a poginuli u prometu su konstanta, to je puzajuća pandemija i tu ljudi stalno ginu – upozorava Lisičin. Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine, od 55 osoba koje su poginule u automobilima, njih 56 posto nije koristilo sigurnosni pojas. A dominantan razlog smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama je nepropisna brzina. Iz MUP-a su poručili da će u cilju sprečavanja i sankcioniranje prometnih prekršaja uključiti maksimala broj policijskih službenika, kao i sve raspoložive uređaje i opremu u nadzoru i kontroli prometa.

....

izvor: Večernji list

autor: Josip Bohutinski