Više od 66 posto domaćih vozila starije od deset godina, električnih automobila i hibrida 50 tisuća. Vozila starije godine proizvodnje više sudjeluju u prometnim nezgodama, čulo se na konferenciji
Od 2,6 milijuna vozila, koliko ih je prošle godine kod nas registrirano, električnih je vozila bilo oko 51 tisuće ili samo 2,08 posto ukupnog voznog parka, upozorio je stručnjak Odjela za ispitivanje vozila Centra za vozila Hrvatske (CVH) Goran Košir sudionike konferencije.
Konferencija Jutarnjeg lista Sigurnost cestovnog prometa 2024-Zelena tranzicija prometnog sustava Hrvatske i EU. Na fotografiji: Goran Ogurlić, Nikola Milina, Luka Balen, Kristijan Oslić
- Na tehničkim pregledima električnih vozila i hibrida primjećujemo nedostatke na pneumaticima, ovjesima i kočnicama te kod signalizacije. Vidljivo je i da proizvođači takvih vozila štede na dodatnoj opremi - naznačio je Košir. Na temelju utvrđenih oštećenja na vozilima, izrazio je uvjerenje da "snažna električna vozila poput nekih modela Tesle nisu za svakog vozača".
Osvrnuvši se na podatak da je 66 posto domaćih automobila starije od deset godina, Košir je upozorio da je na našim cestama lani prometovalo samo stotinjak tisuća vozila mlađih od godinu dana. Oko 320 tisuća vozila, prema istom izvoru, starosti je između šest i devet godina, a 220 tisuća između dvije i pet godina.
Goran Košir, rukovoditelj Tehnickog odjela CVH
Oko 75 posto registriranih vozila kod nas, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, osobni su automobili. Posljednjih desetak godina povećava se i broj osobnih automobila i njihova starost.
- U 2008., primjerice, prosječna starost osobnih automobila bila je 9,9 godina, a sada je 13,3 godine. Ukupna prosječna starost voznog parka u cjelini još je veća - upozorio je Košir. Osvrnuvši se na strukturu električnih i hibridnih vozila, stručnjak Odjela za ispitivanje vozila Centra za vozila Hrvatske upozorio je da je "čistih" električnih vozila oko sedam tisuća. Komentirajući razvoj električnih i hibridnih vozila u domaćem voznom parku, Košir je upozorio da su proizvođači vozila takve automobile masovnije počeli proizvoditi tek prije četiri godine, kao i na trend sve većeg deklariranja novih vozila na klasični pogon kao hibrida.
Košir je dodao i da su prošle godine uvedeni ekotestovi za hibridna i plug-in hibridna vozila, iako većina takvih automobila ima samodijagnostiku za ekotestove.
- Centar je dužan prikupljati podatke o potrošnji električne energije i klasičnog goriva, kao i o prijeđenom putu na električnu energiju i klasična goriva te ih dostavljati Europskoj agenciji za okoliš koja ih uspoređuje s deklariranim pokazateljima. Na temelju tih podataka Agencija može od proizvođača tražiti proizvodnju učinkovitijih vozila. Može poduzimati i određene zakonodavne inicijative, a jedna od opcija je jače oporezivanje vozača ‘s teškom nogom‘, koji više pritišću gas - otkrio je Košir.
Direktor Službe za prevenciju zlouporaba i unapređenje procesa obrade šteta u Croatia osiguranju Kristijan Oslić skrenuo je sudionicima konferencije pozornost na podatke da se godišnje u Hrvatskoj postavi oko 130 tisuća zahtjeva za naknade šteta u prometnim nezgodama te da se bilježi petogodišnji trend povećavanja odštetnih zahtjeva s osnova police osiguranja od automobilske odgovornosti.
Kristijan Oslić, Croatia Osiguranje
- Povećanje odšteta dovodimo u vezu s povećanjem broja vozila i starenjem voznog parka. Kada bismo spomenutim brojkama dodali i broj odšteta koje se pojavljuju s osnova automobilskog kaska, došli bi do podatka da se godišnje na oko deset posto registriranog voznog parka u našoj državi prijavi neka vrsta štete - upozorio je Oslić. Govoreći o obradi štete naznačio je kako se taj postupak može podijeliti u tri razdvojena procesa, prijavu i procjenu, popravak vozila i kontrolu izvršenih radova. Izuzeci su, objasnio je, totalne štete na vozilima.
- U Croatia osiguranju prošle smo godine u potpunosti implementirali u potpunosti automatizirani sustav prijave i procjene štete. Sustav se temelji na umjetnoj inteligenciji, a kompletan proces prijave i procjene traje malo manje od deset minuta. Time je zamijenjen postupak koji je prije trajao oko 45 minuta - rekao je direktor Službe za prevenciju zloupotreba i unapređenje procesa obrade šteta u CO-u.
Govoreći o popravcima električnih vozila, Oslić je podsjetio da proizvođači takvih vozila ne dozvoljavaju nikakav popravak i regulaciju vozila s uvedenim dijelovima.
- Slikovito rečeno, kada imate prometnu nesreću u kojoj sudjeluje električno vozilo s težim posljedicama kao što je aktivacija zračnog jastuka, a baterijski sklop pritom nije oštećen, proizvođač nalaže da se baterijski sklop zamijeni kako ne bi došlo do nekog kratkog spoja i zapaljenja vozila - naveo je Oslić.
Ljiljana Mikuš, Hrvatsko psihološko društvo
....
fotografije: Goran Mehkek/Cropix
izvor: Jutarnji list
