Šesta konferencija Hanza Medije o sigurnosti cestovnog prometa bila u znaku zelene tranzicije
Jačanje javnog prijevoza i korištenja bicikala, kao i ubrzanje uvođenja vozila na električni i hibridni pogon ključne su poluge zelene tranzicije u domaćem cestovnom prometu, istaknuto je na jučerašnjoj, šestoj Konferenciji Hanza Medije posvećenoj siigurnosti u cestovnom prometu pod nazivom "Zelena tranzicija prometnog sustava Hrvatske i EU".
- Ono što odmah možemo napraviti jest smanjiti korištenje vozila na bilo koji pogon u gradovima. Zagreb je, primjerice, došao u situaciju da ni infrastrukturno niti komunalno ne može primiti postojeći broj vozila. Slično je u Splitu i Rijeci. Moramo više razvijati javni prijevoz - poručio je dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Šoštarić na središnjem panelu konferencije. Uz Šoštarića, u panelu su sudjelovali predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan, tehnički direktor kompanije BINA Istra Christian Santaleza i načelnica Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Maja Rajčić, uz moderiranje novinara Jutarnjeg lista Dušana Miljuša.
Kao mjeru jačanja javnog prijevoza Šoštarić je predložio izravne doznake poslodavaca za prijevoz, umjesto kroz isplate uz plaću djelatnicima, tvrtkama koje održavaju javne prijevozničke linije.
- Ako se u zagrebačkoj zračnoj luci za popunu putničkog zrakoplova od 250 mjesta koristi oko 200 taksi-vozila koja dovoze putnike na aerodrom, onda ne možemo govoriti o učinkovitom javnom prijevozu - naveo je dekan zagrebačkog Prometnog fakulteta. Komentirajući najnoviju najavu Europske komisije o odlaganju potpunog izbacivanja "benzinaca" i "dizelaša" s prometnica Europske unije, uvođenjem zabrane prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2035., Šoštarić je ocijenio da Europa još nije spremna odustati od fosilnih goriva u prometu, istaknuo je, ni u pogledu dometa vožnje, kao ni u pogledu potrebnih punionica.
Marko Šoštarić
Maja Rajčić također je pozdravila ublažavanje zacrtanih ciljeva o dekarbonizaciji prometnog sustava. Europski zeleni plan, podsjetila je, ima vrlo ambiciozan plan smanjenja štetnih emisija za 90 posto u prometu do 2050.
- U Hrvatskoj imamo 2,5 milijuna vozila na klasični pogon, ona ne mogu potezom čarobnog štapića nestati - upozorila je načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU.
Maja Rajčić
Govoreći o novom sustavu naplate cestarine na našim autocestama, Boris Huzjan upozorio je da se pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) rješava žalba na nabavu sustava, tako da je cijeli proces zaustavljen.
- Prilikom pripreme natječaja za novi sustav naplate vodili smo računa o zaštiti okoliša. U budućem sustavu neće biti naplatnih kućica, zaustavljanja, gašenja i paljenja vozila s posljedičnim povećanjem emisije CO2. Sam prometni sustav bit će upravljiv, s manje prometnih nesreća - rekao je Huzjan. Najavio je da će u automatskom sustavu naplate "bez zaustavljanja" s e-metodama plaćanja za vozače naplata ići putem očitavanja registarske pločice vozila ili uporabom ENC sustava u automobilu.
Boris Huzjan
Christian Santaleza istaknuo je da u tunelu Učka zbog visoke razine sigurnosti od 1981. nije zabilježena niti jedna teška prometna nesreća s poginulima.
- U postojećoj prometnoj cijevi tunela postavljamo energetski učinkovit sustav ventilacije i LED rasvjetu da bismo podigli energetsku učinkovitost, ali i sigurnost - naznačio je Santaleza. Marko Šoštarić zauzeo se za daljnje poticanje korištenja bicikala u prijevozu, navevši Dansku kao primjer na koji se treba ugledati.
Christian Santaleza
Govoreći o punionicama za električna vozila na autocestama, Boris Huzjan naveo je kako na našim autocestama trenutačno radi 60 punionica, a da je plan za dvije godine imati ih 260.
- Idemo u smjeru i punionica za teška teretna vozila na autocestama. No, velik je izazov osiguravanje električne energije potrebne za punionice na autocestama - naznačio je predsjednik Uprave HAC-a. Na pitanje moderatora panela Dušana Miljuša razmišlja li FZOEU o poticajima za kupnju novih vozila na klasični pogon sa smanjenom emisijom CO2, Maja Rajčić odgovorila je da takvih poticaja neće biti. - Kada gledamo broj vozila i broj stanovnika u našoj zemlji, uskoro će biti više vozila nego stanovnika, što stvarno nema smisla - upozorila je načelnica Sektora za energetsku učinkovitost FZOEU. Govoreći o poticanju kupnje bicikala, Rajčić je rekla kako Fond neće davati ni takve poticaje jer je cilj da se postojeća prijevozna sredstva na klasični pogon zamijene električnim vozilima. Christian Santaleza otkrio je da se na Istarskom ipsilonu u vrijeme turističke sezone uočava sve više vozila na električni pogon. Govoreći o prometu budućnosti, Marko Šoštarić izrazio je uvjerenje da su automatizirana vozila, poput robotaksija, zasigurno budućnost. - Automatizirana vožnja bit će, među ostalim, dobar doprinos javnom prijevozu, potrebama starijih i osoba koje ne mogu voziti iz drugih razloga. Povećano korištenje bicikala također je nešto što možemo očekivati. Za 50 godina osobnih automobila bit će malo - procijenio je Šoštarić. Uključivši se u panel, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije Željko Mataija nije odbacio mogućnost da policija nabavi i policijske presretače na električni i hibridni pogon. No, dodao je, zasad su u nabavi samo presretači na klasični pogon.
Josip Mataija, voditelj Prometne policije
Boris Huzjan, podsjetivši na to da su autoceste najsigurnije prometnice, apelirao je na jače usmjeravanje prometa na autoceste.
- Cilj zelenih prometnih politika je razvoj održivog prometnog sustava kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i zagađenja okoliša. S tim se izazovima susreću sve zemlje. Vlada RH implementirala je preporuke Vijeća EU te će se u nadolazećem razdoblju vidjeti uspješnost primjene koja će se odraziti i na sigurnost cestovnog prometa - rekao je stručni suradnik konferencije Dino Posavec.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina u uvodu konferencije najavio je nova ulaganja u sigurnost cestovnog prometa, među ostalim i kroz povećanje broja radara za utvrđivanje prekoračenja brzine. Trenutačno je, naveo je prvi čovjek policije, 117 fiksnih radarskih kontrola na 399 lokacija, a kupuje se i 58 novih uređaja u vrijednosti od tri milijuna eura.
- Nova ulaganja u sigurnost neophodna su u uvjetima povećanja rizika stradavanja na našim prometnicama koji bilježimo u 2023. Povećanje rizika treba sagledavati u kontekstu povećanja prometa na autocestama za 11,6 posto u 2023. ili za oko devet milijuna vozila u odnosu na 2022. Isto tako, imamo 97,5 tisuća registriranih vozila, devet tisuća registriranih motocikala više, a više je i vozača, 35 tisuća, u odnosu na prethodnu godinu - naveo je Milina. Izrazio je zadovoljstvo trendom smanjenja broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama tijekom proteklih pet godina. Kao jedan od uzroka povoljnog trenda označio je pooštravanje sankcija za vinovnike prometnih nesreća.
Nikola Milina, glavni ravnatelj policije
- I dalje ne možemo biti zadovoljni ukupnom slikom. Policija prosječno dnevno obavi očevid osam teških prometnih nesreća, 12 osoba dnevno smješta u policijske prostorije nakon počinjenih prekršaja i kršenja propisa te izriče 72 zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom - napomenuo je Milina.
....
autor teksta: Vedran Marjanović
fotografije: Goran Mehkek/Cropix
izvor: Jutarnji list
