05
svi 2026
svi 2026
Od pasivnih prepreka do inteligentnih sustava koji kažnjavaju samo prekršitelje
Klasični “ležeći policajci”, desetljećima standardni alat za smirivanje prometa u urbanim zonama, sve se češće dovode u pitanje u kontekstu modernih prometnih politika. Iako su učinkoviti u smanjenju brzine, njihova rigidna priroda – koja jednako tretira sve vozače – otvara niz problema, od oštećenja vozila i povećanja buke, do negativnog utjecaja na hitne službe i javni prijevoz. Upravo zato razvijeniji dijelovi Europe postupno prelaze na tehnološki sofisticiranija rješenja koja uvode selektivnu kontrolu brzine.
Kako funkcionira “pametni” uspornik?
U švedskim gradovima poput Karlstad, Uppsala i Malmö testira se i implementira sustav koji radikalno mijenja logiku prometnog smirivanja. Riječ je o tehnologiji švedske tvrtke Edeva poznatoj pod nazivom Actibump.
Za razliku od klasičnih fizičkih prepreka, ovaj sustav kombinira nadzornu kameru i dinamički mehanizam ugrađen u kolnik. Ključna razlika leži u selektivnosti: vozači koji poštuju ograničenje brzine prelaze preko ravne površine, bez ikakvog osjeta prepreke. Međutim, u trenutku kada sustav detektira vozilo koje se kreće brže od dopuštenog, segment ceste se spušta nekoliko centimetara, stvarajući efekt udarca – svojevrsnu “kaznu” isključivo za prekršitelje.
Takav pristup uvodi element pravednosti u prometni sustav, jer eliminira frustraciju discipliniranih vozača i fokusira se isključivo na rizično ponašanje.
Učinci na sigurnost i prometnu kulturu
Prema dostupnim podacima iz skandinavskih pilot-projekata, implementacija ovakvih sustava dovela je do značajnog smanjenja prosječnih brzina i broja prometnih prekršaja. U nekim zonama bilježi se pad prebrze vožnje i do 50 posto, uz istodobno smanjenje buke i vibracija u odnosu na klasične uspornike.
Posebno je važan utjecaj na prometnu kulturu. Tradicionalni ležeći policajci često izazivaju nagla kočenja i ubrzavanja, što može povećati rizik od naleta straga. Nasuprot tome, pametni sustavi djeluju preventivno i psihološki – vozači su svjesni da će biti “kažnjeni” samo ako prekrše pravila, što potiče stabilniji i predvidljiviji stil vožnje.
Nakon Švedske, slični sustavi implementiraju se ili testiraju u zemljama poput Norveška, Island i Njemačka, gdje se prometna sigurnost sve više oslanja na inteligentne transportne sustave (ITS). Ovakva rješenja uklapaju se u širi europski okvir digitalizacije prometa i tzv. “Vision Zero” strategije, čiji je cilj eliminacija smrtnih slučajeva na cestama.
Tehnološki napredak omogućuje i integraciju s drugim sustavima – primjerice, povezivanje s bazama podataka o prometu, dinamičko prilagođavanje ograničenja brzine ili čak komunikaciju s vozilima putem naprednih ITS platformi.
Hrvatska između tradicije i inovacije
U Hrvatskoj su klasični uspornici i dalje dominantni, osobito u zonama škola, vrtića i naselja. Međutim, njihova učinkovitost često je predmet rasprava, posebno zbog neujednačenih standarda postavljanja i održavanja. U urbanim sredinama poput Zagreba, gdje prometna opterećenja kontinuirano rastu, otvara se prostor za uvođenje selektivnih i inteligentnih rješenja.
S obzirom na sve veći fokus na sigurnost cestovnog prometa i digitalizaciju infrastrukture, implementacija pametnih uspornika mogla bi predstavljati logičan sljedeći korak. Takvi sustavi mogli bi biti posebno korisni u zonama s povećanim rizikom – primjerice, u blizini škola ili na dionicama s čestim prekoračenjima brzine – gdje bi omogućili ciljano djelovanje bez negativnih nuspojava za ostale sudionike u prometu.
Izazovi i ograničenja
Unatoč očitim prednostima, implementacija ovakvih sustava nosi i određene izazove. Troškovi instalacije i održavanja znatno su viši u odnosu na klasične uspornike, a potrebna je i dodatna infrastruktura za nadzor i upravljanje. Također, postavlja se pitanje pouzdanosti u ekstremnim vremenskim uvjetima, što je posebno relevantno za kontinentalne dijelove Europe.
No, kako tehnologija napreduje i cijene postupno padaju, očekuje se da će ovakva rješenja postati sve dostupnija i šire prihvaćena.
Ležeći policajci, kakve poznajemo desetljećima, vjerojatno neće potpuno nestati preko noći, ali je jasno da ulazimo u novu fazu upravljanja prometom. Inteligentni uspornici, koji razlikuju odgovorne vozače od prekršitelja, predstavljaju paradigmatski pomak prema pravednijem i učinkovitijem prometnom sustavu.
U vremenu kada se promet sve više oslanja na podatke, automatizaciju i umjetnu inteligenciju, i najjednostavniji elementi cestovne infrastrukture – poput uspornika – postaju dio sofisticirane mreže koja ima jedan ključni cilj: spasiti živote i povećati sigurnost svih sudionika u prometu.
...
Tekst: Petar Kolovrat
Foto: Edeva, https://www.actibump.com/press/
