20
ožu 2026
ožu 2026
Tihi zaokret u mobilnosti Europe - rast automobilizacije povećava prometne rizike
Najnoviji podaci Eurostata ukazuju na trend koji ima duboke implikacije za prometnu sigurnost – građani Europske unije sve manje koriste javni prijevoz, a sve se više oslanjaju na osobne automobile. Ovaj zaokret nije samo pitanje preferencija, nego i odraz šireg skupa ekonomskih, infrastrukturnih i društvenih čimbenika.
Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala ovaj trend, stvarajući dugotrajan pad povjerenja u kolektivne oblike prijevoza. Iako su se sustavi javnog prijevoza u međuvremenu oporavili, razina korištenja u mnogim državama i dalje zaostaje za pretpandemijskim razdobljem.
Automobilizacija i rast prometnih opterećenja
Porast korištenja osobnih automobila izravno povećava prometno opterećenje, osobito u urbanim sredinama. Veći broj vozila znači veću gustoću prometa, dulje vrijeme putovanja i veću vjerojatnost prometnih konflikata.
Statistički gledano, veći prometni volumen korelira s većim brojem prometnih nesreća. Iako moderni automobili imaju sve naprednije sigurnosne sustave, sama činjenica da na cestama sudjeluje više vozila povećava ukupni rizik.
Osim toga, veći broj automobila povećava izloženost ranjivih skupina poput pješaka, biciklista i korisnika romobila, koji u takvom okruženju postaju još ugroženiji.
Sigurnosni učinci smanjenja javnog prijevoza
U hrvatskom kontekstu ovaj trend ima dodatnu dimenziju. Za razliku od nekih zapadnoeuropskih država s razvijenim javnim prijevozom, Hrvatska je u velikoj mjeri ovisna o cestovnom prometu. U mnogim dijelovima zemlje javni prijevoz nije dovoljno frekventan, pouzdan niti teritorijalno pokriven.
Rezultat je kontinuirani rast broja osobnih vozila. Prema dostupnim podacima, Hrvatska bilježi visoku stopu motorizacije po stanovniku, a taj trend ne pokazuje znakove usporavanja. U urbanim zonama to dovodi do kroničnih prometnih gužvi, dok u ruralnim područjima automobil ostaje jedina realna opcija mobilnosti.
Smanjenje korištenja javnog prijevoza ima izravne sigurnosne posljedice. Javni prijevoz, statistički gledano, spada među najsigurnije oblike mobilnosti. Autobusi, tramvaji i vlakovi imaju znatno nižu stopu nesreća po putniku u odnosu na osobna vozila.
Kada se dio putnika prebaci iz javnog prijevoza u automobile, ukupni rizik na razini sustava raste. Više vozila na cestama znači više potencijalnih točaka konflikta, ali i veću izloženost ljudskim pogreškama, koje su i dalje glavni uzrok prometnih nesreća.
Infrastruktura pod pritiskom
Rast automobilizacije dodatno opterećuje postojeću prometnu infrastrukturu. Gradovi koji nisu projektirani za ovakav volumen prometa suočavaju se s problemima zagušenja, nedostatka parkirnih mjesta i smanjene protočnosti.
Istodobno, ulaganja u javni prijevoz često zaostaju, što stvara začarani krug – lošija usluga dovodi do manjeg broja korisnika, što dodatno smanjuje isplativost ulaganja.
U Hrvatskoj je taj problem posebno izražen u željezničkom prometu, gdje zastarjela infrastruktura i sporost usluga dodatno potiču građane na korištenje automobila.
Trend smanjenja korištenja javnog prijevoza otvara ključno pitanje prometne politike: treba li sustav poticati individualnu mobilnost ili jačati kolektivne oblike prijevoza?
Europske strategije mobilnosti sve više naglašavaju potrebu smanjenja ovisnosti o automobilima, ne samo zbog okolišnih, nego i sigurnosnih razloga. Integrirani prometni sustavi, razvoj multimodalnosti i digitalizacija ključni su alati za promjenu tog trenda.
Sigurnost počinje izborom prijevoza
Pad korištenja javnog prijevoza nije samo infrastrukturni ili ekonomski problem, nego i sigurnosni izazov. Hrvatska se, poput mnogih drugih zemalja, nalazi u situaciji gdje rast automobilizacije povećava rizike na cestama.
Dugoročno rješenje ne leži isključivo u sigurnijim vozilima ili strožim pravilima, nego u promjeni strukture mobilnosti. Jačanje javnog prijevoza i stvaranje uvjeta za njegovu veću uporabu može imati izravan i mjerljiv učinak na smanjenje prometnih nesreća.
U tom smislu, izbor između automobila i javnog prijevoza postaje više od osobne odluke – postaje pitanje kolektivne sigurnosti.
Automobilizacija i pad javnog prijevoza
Europski i nacionalni podaci jasno pokazuju snažan pomak prema individualnoj mobilnosti, uz izravne posljedice za sigurnost cestovnog prometa.
Prema podacima Eurostata, osobni automobil i dalje dominira u EU s udjelom od oko 70 do 75 posto svih putovanja, dok javni prijevoz u prosjeku sudjeluje s tek 15 do 20 posto, uz vidljiv pad u odnosu na razdoblje prije pandemije. U nekim državama taj pad doseže i dvoznamenkaste postotke, osobito u željezničkom i autobusnom prometu.
Hrvatska prati ovaj trend, ali s još izraženijom ovisnošću o automobilima. Procjenjuje se da stopa motorizacije prelazi 450 vozila na 1000 stanovnika, što Hrvatsku svrstava u gornji dio europskog spektra. U urbanim sredinama taj broj dodatno raste, uz snažan pritisak na cestovnu infrastrukturu.
Istodobno, podaci MUP-a pokazuju da se više od 90 posto prometnih nesreća u Hrvatskoj događa u cestovnom prometu, gdje dominiraju osobna vozila. Javni prijevoz, osobito željeznički i tramvajski, sudjeluje u znatno manjem broju nesreća i ima višestruko nižu stopu stradalih po putniku.
Dodatno, istraživanja Europske komisije pokazuju da je rizik smrtnog stradavanja po prijeđenom kilometru višestruko veći u osobnim automobilima nego u javnom prijevozu. Drugim riječima, svaki prelazak putnika iz autobusa ili vlaka u osobni automobil povećava ukupni rizik na razini prometnog sustava.
Kombinacija rasta broja vozila, pada korištenja javnog prijevoza i ograničenih infrastrukturnih kapaciteta stvara okruženje u kojem sigurnosni izazovi postaju sve izraženiji, osobito u gradovima i na prometno opterećenim koridorima.
...
Tekst i fotografija: Petar Kolovrat
Infografika: Vidmir Raič uz AI asistenciju
