STRATEGIJA PROMETNE PREVENTIVE U SREDNJOJ ŠKOLI 2013 – 2020.

Autori: Maja Ljubić, Gea Cetinić, Žarko Bošnjak

Republika Hrvatska, kao i zemlje Europske unije, poduzima brojne akcije i aktivnosti kojima se nastoji djelovati na određene ciljne skupine sudionika u prometu, sa svrhom sprečavanja stradavanja u prometu. Provedenim se istraživanjima ukazalo na veliku ugroženost djece, a posebno mladih u dobi od navršenih 14 do navršenih 19 godina. Zbog toga je važno utjecati na stjecanje i primjenu njihovih znanja i vještina te ponašanje i odgovornost kao sudionika u prometu. Pravodobnim preventivnim djelovanjem može se smanjiti učestalost i broj lakše i teže ozlijeđene te smrtno stradale djece i mladih u prometu.

Usporedni pokazatelji sigurnosti cestovnoga prometa mjere se godišnjim brojem stradavanja na 100.000 stanovnika na cestama pojedine zemlje. Broj stradalih osoba u prometnim nesrećama globalni je problem čije rješavanje zahtijeva osmišljavanje, planiranje i provedbu učinkovitih akcija i aktivnosti u svim fazama razvoja djece i mladih, a osobito u srednjoškolskoj dobi, budući da su mladi prema statističkim pokazateljima najrizičnija skupina.

Tijekom 2010. godine, posljednje godine provedbe Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske od 2006. do 2010, postignut je zadani cilj od 10 poginulih na 100.000 stanovnika te je on iznosio 9,6 . Sljedeće 2011. godine donesen je novi Nacionalni program za razdoblje od 2011. do 2020.u kojem je postavljen cilj o pedesetpostotnom smanjenju broja poginulih do 2020. godine, a njegovo ostvarenje ovisit će o trudu subjekata odgovornih za njegovu provedbu.

Bez obzira na dostizanje najvažnijega cilja prije dvije godine, treba naglasiti da u strukturi smrtnoga stradavanja u cestovnome prometu dobna skupina između 15 i 19 godina zauzima značajno mjesto. Naime, ova dobna skupina čini 5,8 % ukupne populacije, a u broju poginulih u cestovnome prometu u 2011. godini sudjelovali su s 8,4 % . Osim toga, na našim je prometnicama prošle godine smrtno stradalo 9,7 osoba na 100.000 stanovnika, a kod 4 promatrane dobne skupine stradanje je iznosilo 13,5 poginulih.

Očita je potreba dodatnoga zalaganja svih relevantnih subjekata posebice stalna edukacija u sustavu obrazovanja, kako bi se izbjegao postojeći nesklad, ukupno stradavanje dovelo do društveno prihvatljivog, a uz povećanje prometne kulture stvorile bi se realne pretpostavke za „viziju 0“.

Prometna kultura – kultura ponašanja u prometu sadrži sveobuhvatno područje ponašanja i postupanja, toleranciju i međusobno uvažavanje svih sudionika u prometu te poznavanje i poštivanje prometnih propisa i sigurnosnih pravila. Prometna je kultura važan i utjecajan čimbenik smanjivanja stradavanja u cestovnome prometu cjelokupnoga stanovništva određene zemlje. Kulturno ponašanje u prometu, kao i svako kulturno ponašanje, stječe se već od najranije životne dobi, a glavnu ulogu u njegovu stjecanju i razvoju imaju obitelj i odgojno-obrazovni sustav Kod djece i mladih srednjoškolskedobi značajnu ulogu imaju vršnjaci i drugi uzori s kojima se identificiraju. Osim odgojnoobrazovnog sustava utjecajne su i druge formalne i neformalne organizacije i skupine, a nezaobilazna je i uloga medija.

Prometni odgoj i obrazovanje, uz prometnu infrastrukturu i provedbu zakonskih mjera, predstavlja temelj cjelokupnoga sustava prometne sigurnosti i obuhvaća ukupnost mjera koje pozitivno utječu na ponašanje u prometu. Osnovno je djelovanje prometnoga odgoja i obrazovanja – prometne kulture promicanje znanja i razumijevanja prometnih pravila i situacija, unapređenje vještina poučavanjem i iskustvenim učenjem te jačanje i mijenjanje stavova prema svjesnosti rizika, povećanje osobne sigurnosti i sigurnosti drugih u prometu (Project report: Inventory and Compiling of a European Good Practice Guide on Road Safety Education targeted at Young People, 29/3/2005).

Važnost provedbe programa prometne kulture u sustavu obrazovanja (obveznoga i izbornoga dijela) u čijem ostvarivanju zajednički sudjeluju učitelji u osnovnim školama, nastavnici u srednjim školama, policijski službenici i prometni stručnjaci potvrđuje se pozitivnim iskustvima u većini europskih zemalja.

S ciljem poboljšanja stanja sigurnosti prometa u Republici Hrvatskoj odgovarajućom će se prometnom kulturom djelovati na jačanje zaštitnih čimbenika sigurnosti djece i mladih te drugih sudionika u prometu.

Stoga se nakon izrade i početne provedbe Strategije prometne preventive u osnovnoj školi Strategije prometne preventive u srednjoj školi pristupilo izradi Strategija prometne preventive za djecu i mlade srednjoškolske dobi zahtijeva raznovrsnije pristupe, složeniju mrežu programa i aktivnosti te suradnju i sudjelovanje većeg broja nositelja zbog više razloga. Strategijom prometne preventive u srednjim školama nije moguće obuhvatiti ukupnu populaciju jer jedan dio djece i mladih srednjoškolske dobi ne polazi srednju školu. Srednjoškolski programi, a time i stečena znanja i vještine učenika, međusobno se razlikuju, kao i organizacijski, stručni i programski resursi srednjih škola u kojima se preventiva operativno planira i provodi. Za razliku od preventive u osnovnoj školi, preventivni programi za srednju školu trebaju obuhvatiti mladu populaciju koja sudjeluje u prometu u svim ulogama: kao pješaci, mladi vozači (bicikla, motocikla, automobila i traktora) i suvozači mladih vozača, vodeći računa o specifičnostima razvojne dobi koju karakterizira neiskustvo, potreba za potvrđivanjem i sklonost rizičnome ponašanju.

  Preuzimanje dokumenta je ispod članka