21
kol 2025
kol 2025
Što donosi Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa (2023.–2027.)?
Bicikl je u gradskim sredinama postao ključan oblik mobilnosti i često je više nego rekreacijsko sredstvo – svakodnevno se koristi za posao, školu ili obaveze. Međutim, povećana prisutnost biciklista u prometu donosi rizike, a često se događaju da se, ponekad bez namjere, krše prometni propisi. Kazne, pritužbe građana ili policijske intervencije alarmiraju, ali njihova svrha nije represija, već zaštita života. Članak 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama jasno naglašava da su svi – od državnih i lokalnih tijela do običnih sudionika u prometu – dužni postupati u duhu sigurnosti, etike te solidarnosti, posebice sačuvavši ljude u ranjivim skupinama i okoliš.
Kad se spušta mrak ili je vidljivost smanjena, zakon ne ostavlja prostor za kompromis: bicikl mora imati upaljena bijela prednja svjetla, crvena stražnja, a vozač reflektirajuću odjeću, jer i neka dodatna zaštita poput kacige, iako zakonom obvezna samo za mlađe od šesnaest, može spasiti život. Novčana kazna od otprilike 40 € podsjeća nas da propisi nisu formalnost, nego mjera opreza kad nam vid na cesti posustane.
Statistika potvrđuje razmjere izazova: od 2010. do 2021. biciklisti su bili sudionici u prosječno tisuću prometnih nesreća godišnje, a 2021. zabilježeno je njih 1 282, s 27 smrtno stradalih i više od 1 000 ozlijeđenih. U teškim nesrećama, 13 % uključuje bicikliste, a oni su u 62 % uzrok nesreće. Najkritičnije, čak 83 % sudionika koji su uzrokovali teške nesreće nije nosilo kacigu, među njima često mlađi od 25 godina. Gradovi poput Zagreba, Splita i Rijeke svjedoče o specifičnim trendovima — broj nesreća je i dalje primjetan, dok prvih sedam mjeseci 2025. donosi čak 746 zabilježenih slučajeva s biciklistima.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (članak 3.) jasno propisuje da su sva državna i lokalna tijela, pravne i fizičke osobe, kao i sami sudionici u prometu, dužni u svom djelovanju težiti sigurnosti, solidarnosti i etičkom odnosu, uz posebnu brigu za djecu, osobe s invaliditetom, starije i ranjive skupine, ali i zaštitu okoliša.
Ključna oprema i obveze za bicikliste
Odgovorno ponašanje u prometu započinje osnovnim zaštitnim mjerama:
- Svjetla i refleksija: Od zalaska sunca do punog svitanja — pa čak i danju pri smanjenoj vidljivosti — bicikl mora imati upaljeno bijelo svjetlo sprijeda i crveno svjetlo straga; uz to, vozač mora nositi reflektirajući prsluk ili odjeću. Kazna za nepoštivanje iznosi oko 40 eura (Repozitorij MEF+3NPSCP+3mup.gov.hr+3 zagrebacka-policija.gov.hr.)
- Zaštitna kaciga za maloljetne: Kaciga je zakonom obavezna za vozače bicikla mlađe od 16 godina. Za starije od 16, kaciga je preporučena, ali ne obavezna. Kazna također iznosi otprilike 40 € za nepridržavanje pravila (zagrebacka-policija.gov.hr.)
Iako zakon ne propisuje kabanicu pri kiši ili obaveznu kacigu za odrasle, zdrava je i preporučljiva praksa koristiti dodatnu opremu — jer veća vidljivost i zaštita u nesreći mogu značiti razliku između lakih i teških posljedica.
U toj kompleksnoj sigurnosnoj slici, i Zakonom definirani Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa (2021.–2030.) postavlja jasnu ambiciju: do 2030. prepoloviti broj poginulih i teških nesreća, uz institucionalnu koordinaciju i ciljana ulaganja. Dio je toga i projekt povećanja sigurnosti biciklista kroz promicanje reflektirajuće opreme, s ciljem smanjenja stradanja kroz bolje označavanje vidljivosti.
Uz taj strateški okvir, vrijedan je dodatni fokus na Nacionalni plan razvoja biciklističkog prometa (2023.–2027.), srednjoročni dokument koji za cilj ima ozbiljne infrastrukturne i sigurnosne korake. On predviđa gotovo 167 milijuna eura ulaganja, usmjerenih na modernizaciju i proširenje biciklističke mreže te jačanje sigurnosti. Prema planu, mreža biciklističkih prometnica — državnih, županijskih i lokalnih – treba se proširiti za otprilike 536 kilometara u razdoblju 2023.–2027., investicijski iznosi dosežu oko 50 milijuna eura, dok su gradovi predvidjeli dodatnih cca 342 km i 37 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu. Ukupno se planira izgraditi oko 879 km novih biciklističkih prometnica, s procijenjenim troškom od približno 100 000 € po kilometru (mmpi.gov.hr).
Ovaj plan ujedno predviđa i sustavno rješavanje sigurnosnih pitanja kroz Akcijski plan (2023.–2027.), koji detaljno razrađuje mjere poput uspostave sustava javnih i teretnih bicikala, poboljšanja zakonodavstva i identifikacije opasnih dionica radi sanacije. Procijenjene investicije u aktivnosti za sigurnost biciklista dosežu gotovo 1,8 milijuna eura, uz planirane preventivne, edukativne i infrastrukturne intervencije koje uključuju MUP, jedinice lokalne i regionalne samouprave te EU fondove (e-Savjetovanja).
Povezujući ove razine djelovanja – strateški zakonodavni okvir, nacionalni sigurnosni plan i srednjoročnu infrastrukturu – stvara se sinergija koja ne ostaje mrtvo slovo na papiru. Namjera je jasna: kroz gradnju novih biciklističkih koridora, razvoj javnih sustava bicikala i poboljšanu zakonsku regulativu, stvara se ambijent gdje je vožnja biciklom stvarno sigurna i privlačna, a ne puko ugodno iskustvo uz rizik.
Tekst: Vidmir Raič
Foto: Petar Kolovrat
