08
ruj 2025
ruj 2025
Početak nove školske godine svake rujanske zore vraća poznatu sliku prometne vreve u gradskim četvrtima, selima i prigradskim naseljima: tisuće djece na putu do škole, često prvi put samostalno ili u pratnji roditelja. Upravo tada, nakon mirnijeg ljetnog razdoblja, promet ponovno poprima dinamičan, ali i rizičan karakter. Za prometne stručnjake, policiju i lokalne zajednice to je razdoblje povećane odgovornosti i stalne potrebe za dodatnim oprezom, osobito u blizini škola, dječjih vrtića i pješačkih prijelaza.
Statistike o prometnim nesrećama u Hrvatskoj jasno pokazuju da upravo mjesec rujan donosi povećan broj prometnih incidenata u kojima sudjeluju djeca. U razdoblju od 2018. do 2023. godine, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, prosječno se u prvom mjesecu nove školske godine bilježilo između 40 i 50 prometnih nesreća s djecom kao sudionicima, pri čemu su najugroženiji upravo pješaci na putu do i od škole. Iako većina tih nesreća završava s lakšim ozljedama, činjenica da su djeca zbog svoje dobi i nedostatka iskustva posebno ranjiva nameće vozačima imperativ povećanog opreza i smanjivanja brzine u blizini škola.
Prometni stručnjaci ističu kako nije dovoljno osloniti se samo na prometnu signalizaciju i kampanje, nego je nužno mijenjati prometnu kulturu. Svaki vozač mora biti svjestan da dijete ne percipira prometnu situaciju kao odrasla osoba. Djeca često naglo istrče na cestu, ne procjenjuju brzinu vozila i ne razumiju uvijek prometna pravila. Zbog toga prometna pravila koja nalažu usporavanje u blizini škola, pješačkih prijelaza i autobusnih stajališta nisu formalnost, nego ključan element zaštite najmlađih sudionika prometa.
U mnogim hrvatskim gradovima već su postavljeni tzv. usporivači prometa, ležeći policajci, dodatna prometna signalizacija te svjetlosne oznake koje upozoravaju na prisutnost djece. Međutim, iskustva iz razvijenih europskih zemalja poput Švedske ili Nizozemske pokazuju da stvarna sigurnost dolazi tek kombinacijom infrastrukture, edukacije i stroge kontrole brzine. Uvođenje zona smirenog prometa s ograničenjem brzine na 30 km/h u blizini škola u tim je zemljama pokazalo značajno smanjenje broja nesreća. Hrvatska, iako je u posljednjem desetljeću učinila vidljive korake u tom smjeru, i dalje se suočava s problemom vozača koji ignoriraju signalizaciju i ograničenja.
Posebno je važno istaknuti i edukativnu dimenziju početka školske godine. Kampanje poput „Poštujte naše znakove“ koje MUP provodi već godinama, podsjećaju vozače na odgovornost, ali i djecu na pravila sigurnog kretanja. Ipak, prometni stručnjaci upozoravaju da edukacija ne može zamijeniti oprez vozača, jer djeca, osobito mlađe dobi, jednostavno nisu u stanju uvijek dosljedno primjenjivati naučena pravila u stvarnim, često kaotičnim prometnim situacijama.
Na kraju, važno je naglasiti da odgovornost ne leži samo na vozačima. Lokalna samouprava, škole i roditelji također imaju važnu ulogu u osiguravanju sigurnog okruženja. Dobro održavana infrastruktura, jasno označeni pješački prijelazi, prisutnost prometnih redara u kritičnim satima te edukacija roditelja i djece ključni su elementi sigurnosnog lanca. No, bez promjene svijesti i navika vozača, svaki sustav ostaje nedovršen.
Početak školske godine uvijek je poziv na oprez, ali i na solidarnost. Usporiti pred školom ne znači samo poštovati zakon, nego i prepoznati činjenicu da su životi djece važniji od svake minute u prometnom rasporedu. Prometna kultura počinje upravo u takvim malim, ali presudnim gestama – u odluci da se brzina smanji, da se propusti dijete na pješačkom prijelazu i da se prepozna kako je sigurnost najmlađih zajednička odgovornost svih sudionika prometa.
Tekst: Petar Kolovrat
foto i video: HAK, Hrvatski autoklub
