10
velj 2026
velj 2026
U kontekstu sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj pješaci zasigurno spadaju među najugroženije skupine sudionika u prometu. Iako broj poginulih na cestama posljednjih godina lagano pada zahvaljujući modernizaciji infrastrukture, pojačanom nadzoru i kampanjama, situacija ostaje ozbiljna jer Hrvatska i dalje bilježi visoke stope smrtnosti u prometu u usporedbi s prosjekom Europske unije, pri čemu pješaci jednim dijelom doprinose tim brojkama.
Prometni znakovi nijansirano oslikavaju razinu opasnosti i pažnje koja se mora posvetiti pješacima. Tri su ključna znaka za vozače koji upućuju na pješake.
Prvi znak, plave pozadine s bijelim trokutom te crnim simbolom pješaka na zebri, označava pješački prijelaz i obvezuje vozače na oprez te na ustupanje prednosti pješacima koji prelaze kolnik na označenoj pješačkoj površini.
Drugi znak, crveni trokut s crnim simbolom pješaka bez zebre, upozorava na moguć prisutan pješački promet i sugerira vozačima da se nalaze u zoni u kojoj treba posebno paziti jer pješaci mogu iznenada ući u prometnu traku.
Treći znak, kombinacija crvenog trokuta i siluete pješaka na zebri, specifično je opasnost pješačkog prijelaza, što znači da se nalazimo u blizini mjesta gdje su pješaci posebno ugroženi – najčešće neposredno uz školu, stambenu zonu ili raskrižje s intenzivnim pješačkim prometom – i gdje vozači moraju smanjiti brzinu i biti spremni zaustaviti vozilo.
Statistički pokazatelji iz Hrvatske potvrđuju težinu problema. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2024. godini na hrvatskim cestama stradalo je 239 osoba u prometnim nesrećama, što je 12,8 % manje nego u 2023., no ukupno ozlijeđenih je porastao. Prema statistici Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, u 2023. godini među stradalima su bili i 45 pješaka koji su poginuli, što ukazuje da pješaci i dalje predstavljaju značajan udio u ukupnim smrtnim ishodima u cestovnom prometu. Uz to, lokalne statistike pokazuju kako su pješaci često teško ili lakše ozlijeđeni u sudarima, primjerice u Istri su u 2025. zabilježene 34 prometne nesreće u kojima su stradala 35 pješaka.
Pješaci su inherentno ranjiviji jer nemaju zaštitnu strukturu kao vozači u automobilima pa svaki udar vozila nosi veći rizik teških posljedica. To potvrđuju i međunarodne studije koje ukazuju da su pješaci među najugroženijim skupinama sudionika u prometu, često s visokim udjelom smrtnosti i ozljeda u ukupnim prometnim žrtvama, posebno u urbanim zonama gdje se prometna dinamika i gustoća susreću s intenzivnim pješačkim prometom.
Kako bi se smanjilo stradavanje pješaka, nužno je kombinirati mjere poboljšanja infrastrukture – kao što su bolje označeni i zaštićeni pješački prijelazi, smanjivanje brzine u zonama s intenzivnim pješačkim prometom i bolja vidljivost – s aktivnim nadzorom i edukacijom svih sudionika u prometu. Vozači moraju biti svjesni prisutnosti pješaka prije svega u zoni pješačkih prijelaza, ali i općenito u naseljenim mjestima, a pješaci trebaju poštovati pravila kretanja te izbjegavati nagle ulaske u kolnik bez provjere sigurnosti. Višeslojni pristup prevenciji mogao bi značajno smanjiti broj stradalih, posebice među najranjivijim sudionicima poput pješaka.
...
Tekst i foto: Petar Kolovrat
Grafika, ilustracija: Vidmir Raič/AI generirano
