tra 2025
Njemačka uskoro uvodi napredne kamere koje automatski detektiraju korištenje mobilnih telefona tijekom vožnje. Ova mjera dio je šire strategije za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu, a uz korištenje umjetne inteligencije omogućuje brzo prepoznavanje i sankcioniranje prekršitelja. Tehnologija je već testirana u više saveznih pokrajina i pokazala se izuzetno učinkovitom. Pitanje koje se sada postavlja jest: može li i Hrvatska slijediti taj primjer?
Tehnologija koja vidi sve
Sustav funkcionira tako da visokorezolucijske kamere smještene iznad prometnica bilježe vozačevo ponašanje. Algoritmi potom analiziraju snimke te identificiraju je li vozač tijekom vožnje koristio mobilni uređaj. Ako postoji sumnja na prekršaj, snimka se dodatno pregledava i prosljeđuje nadležnim tijelima. Podaci se brišu ako se ne utvrdi prekršaj, čime se osigurava zaštita privatnosti.
“Glavni izazov nije samo identificirati korištenje mobitela, već to učiniti pouzdano i bez narušavanja prava građana. Tehnološki, to je danas izvedivo – a Njemačka pokazuje kako se to može provesti u praksi”, ističe dr. sc. Manfred Mache, stručnjak za prometne tehnologije s Fakulteta prometnih znanosti u Berlinu.
Distrakcija – tihi ubojica na cestama
Korištenje mobitela u vožnji značajno povećava rizik od prometne nesreće. Prema istraživanju Europskog vijeća za sigurnost prometa (ETSC), vozači koji šalju poruke tijekom vožnje imaju četiri do šest puta veći rizik od nesreće. Taj rizik se povećava i kod jednostavnog pregledavanja sadržaja na zaslonu.
U Hrvatskoj je problem također ozbiljan. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2023. godini zabilježeno je više od 37.000 prekršaja zbog nepropisnog korištenja mobitela u vožnji. Procjenjuje se da stvarni broj takvih prekršaja višestruko nadmašuje broj zabilježenih.
Mobitel u vožnji sve češće je uzrok nesreća, ali to često nije vidljivo u statistici jer se teško dokazuje. Tehnološka rješenja, poput onih u Njemačkoj, mogu pomoći u boljem nadzoru i prevenciji.

Zakonodavni i infrastrukturni izazovi
Za uvođenje sličnog sustava u Hrvatskoj potrebno je najprije uskladiti zakonski okvir. Trenutačno Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne predviđa automatizirano snimanje vozača u svrhu otkrivanja korištenja mobitela, osim ako nije riječ o drugim prekršajima (poput prekoračenja brzine ili prolaska kroz crveno svjetlo).
Zakonodavni okvir mora osigurati ravnotežu između sigurnosti i prava na privatnost. Ako se pristupi sustavno, Hrvatska može implementirati sličnu tehnologiju, ali uz prethodnu javnu raspravu i transparentne kriterije primjene.
Uvođenje ovakvog nadzornog sustava u Hrvatskoj moglo bi imati pozitivan učinak, no zahtijeva strateški pristup. Potrebno je osmisliti i realizirati00 pilot-projekte u urbanim sredinama. Gradovi poput Zagreba, Splita i Osijeka idealni su za testiranje tehnologije. Zatim, nužne su zakonodavne izmjene. Potrebna je dorada zakona kako bi se omogućila uporaba snimki kao valjanih dokaza za ovakve prekršaje. Sve to treba slijediti javna kampanja. Edukacija građana o opasnostima korištenja mobitela u vožnji mora pratiti svaku novu tehničku mjeru. Nužan je nezavisni nadzor, uspostava tijela koje bi nadziralo način prikupljanja i obrade podataka može povećati povjerenje javnosti.
Njemačka još jednom pokazuje da je predvodnik u implementaciji inovacija u prometu, a kamere za detekciju korištenja mobitela u vožnji najnoviji su korak u toj strategiji. U Hrvatskoj je problem sve prisutniji, a postojeći alati nedostatni za njegovo učinkovito suzbijanje. Tehnološka rješenja mogu pomoći, no važno je da njihova primjena bude pažljivo planirana, zakonito provedena i usmjerena na zaštitu života – a ne represiju bez nadzora.
Tekst: Vidmir Raič
Fotografije: Pixabay.com
Ilustracije: Petar Kolovrat