stu 2019
Uz pogibiju 87 osoba, pijani su vozači krivi i za još 2481 ozlijeđenog na cestama
Vožnja pod utjecajem alkohola i dalje je, uz prebrzu vožnju koja u velikom broju slučajeva dolazi uz alkoholiziranost, glavni uzročnik najtežih prometnih nesreća. Prošle su godine vozači pod utjecajem alkohola prouzročili 4438 prometnih nesreća u kojima je poginulo čak 87 ljudi, odnosno jedna osoba više nego u 2017. godini. S obzirom da je lani ukupno u cestovnom prometu poginulo 317 osoba, ispada da je svaki 3,64 poginuli lani na našim cestama stradao zbog alkohola. Alkoholizirani vozači krivi su i za 594 teške tjelesne ozljede kod sudionika u prometu te za 1887 lakše ozljeđenih osoba. Martinje ili krštenje mladog vina ove godine pada u ponedjeljak, pa se tijekom predstojećeg vikenda očekuju brojna slavlja na kojima se u pravilu popije koja kapljica previše.
Kazne do 20.000 kuna
Policija će provoditi već tradicionalnu akciju “Ako piješ ne vozi”, ali na stranu visoke kazne koje su na snazi od ljetne izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prije svega razmislite o svojoj sigurnosti, o sigurnosti svojih putnika te svih drugih sudionika u prometu. No, i kazne su paprene - sada za vožnju u pijanom stanju s više od 1,5 promila iznose od 10.000 do 20.000 kuna. Za alkoholiziranost od 0,5 do 1 promila kazna je od 3000 do 5000 kuna, a od 1 do 1,5 promila od 5000 do 15.000 kuna. Definitivno se ne isplati riskirati da vas policija uhvati.
– Prema mojem iskustvu, alkohol je u kombinaciji s brzinom prvi uzročnik prometnih nesreća. Kada analiziram prometne nesreće za sud, gotovo da nema slučaja bez prevelike brzine ili alkohola, odnosno najčešće oboje. Trijezni vozači koji voze dozvoljenom brzinom prema mojem iskustvu ne rade ni 10% prometnih nesreća. U ostalih 10% su razgovaranje na mobitel, gruba nepažnja, loš auto, loša cesta, vremenske nepogode. Ti podaci se malo razlikuju od službene statistike, ali sve navedeno govorim prema vlastitom iskustvu analizirajući više od 5000 prometnih nesreća – rekao nam je Goran Husinec, sudski vještak za prometne nesreće.
Najopasniji su vozači koji su za upravljač sjeli s više od 1,5 promila alkohola u krvi. Oni su skrivili 2181 nesreća u kojima je poginulo 56 osoba, a 1257 ih je ozlijeđeno. Vozači koji su vozili s 0,5 do 1,5 promila krivi su za 2103 nesreće s 30 poginulih i 1163 ozlijeđenih. – Vozač s do 0,5 promila vozi preko dopuštene brzine i zanemaruje prometna pravila. Vozačke sposobnosti su mu još uvijek dobre. Vozač s 0,5 do 1 promila već je bahat u prometu, vozi brzo, ne poštuje prometna pravila, arogantan je, inatljiv i svadljiv. Nema tolerancije prema drugim sudionicima u prometu. Od 1,0 do 1,5 promila vozač je prema mojem iskustvu najopasniji, vozi ekstremno brzo i bahato, još uvijek dobro vlada vozilom, ali radi grube greške, prolazi namjerno kroz crveno, izuzetno brzo ulijeće u zavoje te vrlo često dolazi do smrtnih posljedica zbog izlijetanja s kolnika pri velikoj brzini – kaže Husinec.
Oduzeti vozačku i na liječenje
Pitamo ga što bi trebalo poduzeti da se smanji broj nesreća za koje su krivi alkoholizirani vozači. – Alkoholiziranog vozača vrlo je teško novčano kazniti jer je njemu svaka kazna mala. On riskira vlastiti život te često i živote svoje djece u vozilu. Vozače koji učestalo piju treba uz kaznu isključiti iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole, a ako to ne pomaže poslati ih na liječenje jer je alkoholizam ovisnost i bolest, te se takvim ljudima treba pomoći dok nije kasno. Jednom kada ta ovisnost uzme maha, takvog se čovjeka nažalost više ne može promijeniti i on nastavlja voziti sve dok ne završi u zatvoru, dok ne ostane trajni invalid ili smrtno strada – smatra Husinec.
.....
izvor. Večernji list 5. studenog 2019.
autor: Mladen Miličić