22
svi 2025
svi 2025
Ako se vi danas navečer, u noći opijete, vi ste drugi dan ujutro i cijeli idući dan s koncentracijom od iznad 0,5 promila alkohola u krvi, što znači da netko nakon pijanstva, tek treći dan smije sjesti za upravljač automobila!
Razni su poroci koju uništavaju zdravlje čovjeka, a alkohol je vjerojatno najrašireniji, a samim time i najpogubniji. Navika konzumacije alkoholnih pića je najčešći i najstrašnijih, osobito kad ljudi koji konzumiraju alkohol sudjeluju u prometu, pritom ne ugrožavajući samo sebe i vlastiti život, već ugrožavaju i sigurnost, a time i zdravlje i život ostalih sudionika u prometu. Kako je promet imanentno socijalna pojava, s pravom se kaže da je sudjelovanje u prometu i konzumacija alkohola i aktivno sudjelovanje u prometu, osobito prigodom upravljanja bilo kojom vrstom vozika, ekstreman oblik neprihvatljivog ponašanja pojedinca .
Posljedice prometnih nesreća, od onih s pogibijom sudionika, pa preko onih koje za posljedicu imaju teška i lakša ozljeđivanja sudionika u prometu, što posljedično ima dugoročne osobne, ali i društvene posljedice, pa do lakših prometnih nesreća samo s materijalnom štetom, dokazuju da je upravo alkohol jedan od prevladavajućih uzročnika prometnih nesreća. Upravo je alkohol jedan od „četiri ubojice u prometu”, kako kolokvijalno nazivamo najčešće uzročnike prometnih nesreća i prometnih prekršaja koji dovode do najtežih stradavanja u prometu. Riječju, tu pripadaju prekršaj brzine, alkoholiziranosti vozača, ne korištenje sigurnosnog pojasa i uporaba mobitela tijekom vožnje, odnosno distrakcija vozača (pojam distrakcija se može prevesti kao nepažnja, a u prometnom kontekstu to znači, skretanje pažnje s vožnje, uzrokovane nekim događajem, objektom (uređajem) ili osobom unutar ili izvan vozila).
I mala količina alkohola je opasna
Utjecaj konzumacije alkoholnih pića na čovjeka ovisi od količine unešenog alkohola u organizam. Ovisno o fizičkoj konstituciji, dobi i općem zdravstvenom stanju, ali i psihofizičkom trenutku u kojem se pojedinac nalazi (umor, iscrpljenost, glad itd.) utjecaj alkohola na vozačke sposobnosti nije isti na sve ljude. Prije svega on ovisi od tjelesne težine, uzrasta, fizičke kondicije, metabolizma i raznih drugih faktora. Ipak, i u malim količinama, pa i onima od svega 0,30 mg/ml, odnosno 0,3 promila po kilogramu tjelesne mase, alkohol ima vrlo negativan utjecaj na sve vozače, bez obzira na osobne karakteristike pojedinca.
Prometna svakodnevica i broj alkoholiziranih vozača koji aktivno sudjeluju u prometu i pri razinama razinama od zakonom dopuštenih 0,5 promila koncentracije alkohola u krvi, pokazuje kako su mnogi uvjereni da im nazočnost alkohola u organizmu ne smeta da bi bili aktivni sudionici u prometu. Nažalost, ima pojedinaca koji su uvjereni da alkohol čak poboljšava vozačke sposobnosti! Istina je je posve drugačija – alkohol utiče na čovjekov živčani sustav htio on ili ne. Poguban utjecaj alkohola rezultira smanjenjem bitnih sposobnosti, a to je, prije svega - lošije opažanje, procjenjivanje prometne situacije, usporavanje reakcije, kao i smanjenju samokontrole.
Alkohol se vrlo brzo rastvara u organizmu i brzo dolazi u krv preko koje se prenosi u druge dijelove tijela i vrlo brzo umanjuje psihofizičke značajne za sigurno upravljanje vozilom.Vozač koji je nesposoban za sigurno upravljanje vozilom,odnosno umoran ili bolestan ili je u takvom psihičkom stanju da nije sposoban da sigurno upravlja vozilom, jednostavno, ne smije upravljati vozilom!
Mladi vozači i alkohol – poseban prometni problem
Rezultati Istraživanja navika mladih pokazala su poražavajuću statistiku po kojoj je u Hrvatskoj barem jednom u životu alkoholna pića pilo 98 posto učenika srednjih škola.
S druge strane, prometne statistike pokazuju da najviše prometnih nesreća događa se vikendom između ponoći i 4 ujutro i, premda se sve više koriste javnim prijevozom ili taksi službama, upravo su mladi ti koji najviše stradavaju.
"Mlade djevojke od 50 kilograma i petnaestak ili šesnaest godina, već i jedna čašica pića dovodi preko granice od 0,5 gram/promil, dok, primjerice čovjek, muškarac, snažnije tjelesne konstitucije, u dobi između 40 i 50 godina,u dobroj kondiciji, snažan može nešto više popiti s obzirom na kilažu. No, isto tako, alkoholičari nakon pedesete naglo idu prema dole pa im je, bez obzira na kilažu, jedno piće malo, a dva previše" – pojašnjava posljedice konzumacije alkoholnih pića prof. dr. sc. Darko Breitenfeld, prim. dr. med, psihijatar alkoholog.
Poznato je kako konzumiranje alkohola bitno smanjuje vidno polje, usporava reflekse, te se gubi koncentracija, pa već jedna čašica vina, koliko god ona bezazleno izgledala, povećava šansu za stradanje u prometu, u odnosu na vožnju bez alkohola za 10 posto.
"Jedan promil je minimalna pripitost. Dva promila je pijanost. Tri promila je teška opitost. Četiri promila je nesvijest, dok pet promila alkohola u krvi znači smrt. No, ne bismo smjeli zaboraviti da je i pri nižim koncentracijama od 3 promila bilo smrtnih slučajeva" – pojašnjava Breitenfeld.
Poznato je kako će kratka žestoka pića brže djelovati na organizam, no i brzo ispijanje piva, pogotovo na prazan želudac, može biti kobno.
"Na određeni način je brzina ispijanja pića, kad se naiskap popije nekoliko pića u kratkom vremenskom roku, onda je uspon koncentracije alkohola u krvi jako strm, odnosno jako brz" - govori Breitenfeld.
Samo jedna čašica vina koja se popila 15 minuta prije alkotestiranja u dahu će pokazati koncentraciju alkohola, dok cjelonoćno zabavljanje na šanku u petak, ukoliko se konzumira alkohol, znači da on ostaju u tijelu do ponedjeljka.
"Može se reći ako se vi danas navečer, u noći opijete, vi ste drugi dan ujutro i cijeli idući dan s koncentracijom od iznad 0,5 promila alkohola u krvi, što znači da netko nakon pijanstva, tek treći dan smije sjesti za upravljač automobila. Jednostavno, alkohol i upravljanje vozilom ne idu zajedno jer mogu izazvati teške i trajne negativne posljedice,” zaključuje primarijus Breitenfeld.
,,,,
Autor članka: Vidmir Raič
Fotografija: Petar Kolovrat
