Električni romobili postali su sveprisutno prijevozno sredstvo u urbanim sredinama, uključujući hrvatske gradove poput Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Brzi, praktični i ekološki prihvatljivi, privlače širok spektar korisnika – od učenika i studenata do zaposlenih građana. Međutim, njihov nagli porast u prometu otvorio je brojna pitanja u vezi s prometnom sigurnošću, regulativom i infrastrukturom.

Statistički uvid

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, broj prometnih nesreća u kojima sudjeluju električni romobili u Hrvatskoj u stalnom je porastu. U 2023. godini zabilježeno je više od 300 prometnih nesreća s korisnicima romobila, od čega su neke imale i teže posljedice – uključujući i slučajeve sa smrtnim ishodom.

Najčešći uzroci nesreća uključuju:

vožnju po kolniku bez odgovarajuće zaštitne opreme,
nesukladno ponašanje u prometu (ignoriranje prometnih znakova i pravila prednosti),
vožnju pod utjecajem alkohola ili droga,
tehničke neispravnosti uređaja.

Pravni okvir

Električni romobili u Hrvatskoj pravno su definirani Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 85/22), prema kojem spadaju u kategoriju "osobnog prijevoznog sredstva". Ključne odredbe uključuju:

Maksimalna brzina ne smije prelaziti 25 km/h.
Vozači moraju imati najmanje 14 godina i nositi zaštitnu kacigu (do 18. godine obavezno).
Vožnja je dozvoljena biciklističkim stazama, a iznimno kolnikom, ako nema staze.
Noćna vožnja i smanjena vidljivost zahtijevaju upaljena svjetla i reflektirajuću odjeću ili oznake.

Unatoč jasnim pravilima, mnogi korisnici ih se ne pridržavaju – često zbog neinformiranosti, ali i zbog nedostatka odgovarajuće infrastrukture.

Sigurnosni izazovi

Infrastrukturna nepodudarnost
Hrvatski gradovi još uvijek nisu u potpunosti prilagodili svoju infrastrukturu za električne romobile. Nedostatak jasno označenih biciklističkih staza, loše održavane površine i pretrpane pješačke zone povećavaju rizik od nesreća.
Kultura sudjelovanja u prometu
Električni romobili često koriste mladi korisnici s malo prometnog iskustva. Nerijetko dolazi do konflikata s pješacima i biciklistima, osobito u zonama gdje je promet mješovit.
Nedostatak nadzora i kontrole
Policijski nadzor korištenja električnih romobila još nije sustavan. Kazne se rijetko izriču, a edukacija korisnika još nije dovoljno razvijena.

Preporuke za poboljšanje sigurnosti

Edukacija korisnika

Sustavne kampanje, osobito među mladima, trebale bi uključivati teme kao što su:

pravila ponašanja u prometu,
važnost nošenja zaštitne opreme,
tehnička ispravnost uređaja.

Razvoj infrastrukture

Gradovi bi trebali ubrzati izgradnju:

biciklističkih i mikromobilnih staza,
zona s ograničenom brzinom za romobile (npr. „slow zone“ u centru grada),
sigurnih parkirnih mjesta za romobile kako bi se smanjilo njihovo ostavljanje na pješačkim površinama.

Pojačan nadzor i primjena zakona

Policijski nadzor korištenja romobila trebao bi postati redovit, a zakonske sankcije dosljedno provoditi. Također, poželjna je suradnja lokalnih zajednica, komunalnog redarstva i udruga za sigurnost prometa.

Sustavi dijeljenih romobila (sharing) s nadzorom

Tvrtke koje nude uslugu iznajmljivanja romobila trebale bi preuzeti dio odgovornosti: uvođenje ograničenja brzine, geozona, edukativnih materijala te praćenje i sankcioniranje nepropisne upotrebe.

Električni romobili su postali neizostavan dio urbane mobilnosti, no njihova integracija u prometni sustav zahtijeva pažljivo promišljene mjere, ulaganja i promjene u ponašanju svih sudionika. Sigurnost u prometu mora ostati prioritet – kako bi prednosti mikromobilnosti bile ostvarene bez žrtava.

...

Tekst i fotografija: Petar Kolovrat

Električni romobili i prometna sigurnost: izazovi i nužne prilagodbe