Nove kamere za nadzor brzine bilježe sve, pa i ostale prometne prekršaje!

Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će više od 80 novih kućišta za kamere nadzora brzine. Osim brzine, provjeravat će se i uporaba mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa. Kamere stižu i na autoceste.

Brzina je i dalje glavni uzrok najtežih prometnih nesreća - onih sa smrtnim posljedicama. Od 184 poginula u prometu u prvih 9 mjeseci ove godine - njih 88 stradalo je upravo zbog nerazumnog stiskanja papučice gasa. Policija stoga kontinuirano postavlja kamere za nadzor brzine sa sve više funkcija.

- Vozač koji je vozio prebrzo, ako se na fotografiji vidi da nije koristio, recimo, pojas, odnosno da je nepropisno koristio mobilni uređaj, osim za prekršaj brzine, vozač će biti sankcioniran i za ta dva prekršaja, kaže Josip Mataija, voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.

Najviše će ih biti na cestama PU Primorsko-goranske, a ukupno u državi 587. Kamere će biti postavljene i na autocestama.

- To su bile lokacije na kojima su se događale one teške prometne nesreće zbog toga što su vozači vozili prebrzo, ističe Mataija.

A kamere ih usporavaju, rezultat: broj poginulih na cestama iz godine u godine sve je manji.

Tako je ove godine zabilježeno 190 u odnosu na 209 smrtno stradalih u istom razdoblju prošle godine.

Stručnjaci tvrde - sustav u Hrvatskoj je dobar, ali mjesta za poboljšanje ima. Posebice na autocestama.

- Ovaj sustav koji mi u Hrvatskoj imamo, oni su dobri, ali imaju jednu manu, a to je da mjere točkasto. Znači, ono što mi kao struka se zalažemo da nam treba sekcijsko mjerenje brzine, posebno na segmentima autocesta i brzih cesta, naglašava Marko Ševrović, Zavod za prometno planiranje, Fakultet prometnih znanosti.

Vozači pozdravljaju postavljanje kamera, kazna se ne boje.

- Ljudi jednostavno neće da poštuju ni kamere ni brzinu. Jedino bi poboljšalo to da policija sjedne u auto i da bude stalno prisutna na cesti. I onda kao u filmu - kad netko vozi prebrzo; tinuninuuu, smatra jedan vozač.

Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake policijske uprave. Statistika otkriva da kamere pozitivno utječu na vozače jer na područjima na kojima su postavljene - voze opreznije.

Kamere povećavaju sigurnost prometa

Današnje nadzorne kamere mogu sve - istodobno snimati brzinu u četiri vozna traka, mjeriti brzinu u odlaznom i dolaznom smjeru, pri dnevnom svjetlu ili uz noćni režim rada, uz razvijen sustav bilježenja registarskih oznaka. Ponajprije se rabe za nadzor brzine kretanja vozila, ali se po potrebi mogu koristiti i za istovremeno sankcioniranje i nekih drugih prometnih prekršaja kao što su vožnja bez pojasa i pak nedopuštenu uporabu mobitela tijekom vožnje.

Suvremene kamere za nadzor brzine smještene su na približno 500 lokacija u Hrvatskoj, mogu istodobno pratiti 34 vozila u šest prometnih trakova, isto kao i unutrašnjost kabine vozila. Broj kamera se kontinuirano mijenja zbog instalacije novih i uklanjanja starih.

Općenito, broj nadzornih kamera za kontrolu cestovnog prometa je u stalnom porastu. To je potaknuto napretkom tehnologije, smanjenjem troškova kamera i sve većom sviješću o potrebi za sigurnijim cestama. Kamere se koriste za različite svrhe, uključujući nadzor brzine, detekciju prometnih prekršaja, nadzorom opasnih točaka i za upravljanje prometom i prikupljanje podataka o prometu. Uz to, snimke kamera su neprocjenjiv dokaz prilikom istrage prometnih nesreća, pomažući u utvrđivanju uzroka i odgovornosti.

Nadzorne kamere povećavaju sigurnost prometa, djeluju na smanjenje broja prometnih nesreća i ozbiljnosti posljedica odvraćanjem vozala od činjenja prometnih prekršaja. Vozači su skloniji poštivanju prometnih pravila ako znaju da su pod nadzorom. Uz to, tu je i poboljšanje protoka prometa, optimizacija upravljanja prometom smanjuje gužve i skraćuje vrijeme putovanja, kao i

povećana učinkovitost policije. Kamere za nadzor brzine omogućuju policiji da se usredotoči na složenije zadatke, dok se rutinske kontrole obavljaju automatski.

Odstupanje mjerenja 3 posto, tolerancija prekršaja 10 posto

Kas i kod policijskih ručnih radara i kod stacionarnih kamera za nadzor brzine postoji mogućnost pogreške, isto kao i kod prijenosnih kamera. Zato nijedna kamera ne smije, za brzine do 100 km/h, imati mjernu pogrešku veću od plus/minus 3 km na sat, a iznad brzine 100 km na sat, također, plus/minus od 3 posto. Pravilnik o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine vozila u cestovnome prometu kaže da sigurnosna razlika kod mjerenja brzine do 100 km/h iznosi 10 km/h, a za brzine iznad 100 km/h iznosi 10 posto odstupanja.

Zakonom o sigurnosti cestovnog prometa u prometa o RH određeno je da se kažnjava brzina do 10 km/h veća od ograničenja u naseljenim mjestima, a na cestama izvan naselja kažnjava se brzina veća od 10 do 30 km/h.

...

Izvor i fotografije: Hrvatska radiotelevizija (HRT), uredništvo internetskog portala NPSCP.HR