11
tra 2019
tra 2019
Dok ste prelazili preko označenog pješačkog prijelaza, koliko puta ste vidjeli da osobnim automobilom ili kombijem koji ide prema vama upravlja osoba koja upravo koristi mobitel?!
U tom trenutku samo razmišljate hoće li vas taj vozač, koji uopće nije koncentriran na vožnju, uopće primijetiti i stati ispred zebre, ili će vas pokositi...
Piše: Tanja Gattin Zebić
Kao pješak ili vozač danas svako malo vidite drugog vozača kako tijekom vožnje koristi mobiteli. Samo postoje varijacije na temu, jer oni "staromodni" dok pričaju drže mobitel na uhu, drugi upale mikrofon ili videopoziv, pa tijekom razgovora gledaju u mobitel koji drže u ruci, treći tipkaju poruke…
Naravno, nije nikakva novost da je Zemlju zahvatila epidemija tipkanja dok se obavljaju druge aktivnosti. No, dok npr. tipkate za vrijeme obiteljskog ručka, najgore što vam se može dogoditi jest da vas stariji član obitelji za kaznu zbog takvog ponašanja pošalje u kut. Nadalje, brojna urnebesno smiješna videa pokazala su što se sve ljudima događa dok tipkaju hodajući trgovačkim centrom – među ostalim, upadaju i u fontane. Očito je da se pametni uređaji ne koriste uvijek na pametan način. No, nije to ništa u usporedbi s tragičnim posljedicama kad se taj "čarobni" uređaj koristi i kad osoba sjedne za volan. Neka istraživanja su pokazala da je tada opasnost da dođe do nesreće jednaka onoj kada osoba vozilom upravlja s jednim promilom alkohola u krvi.
Radi se o globalnom problemu, no nas zanima što vezano uz njega radi naša policija.
Mladen Šerić, policijski službenik za preventivu u cestovnom prometu Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kaže da su od početka ove godine do sredine listopada na području grada Splita sankcionirana 2552 vozača koja su tijekom vožnje razgovarala na mobitel.
- To je po mome mišljenju značajan broj. Također, broj izrečenih kazni je za 15 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine - napominje nam Mladen Šerić.
Prekršitelji bivaju uhvaćeni "neposrednim opažanjem policijskih službenika" ili kad ih snime nadzorne kamerama kojima policija prati brzinu kretanja vozila. Kazna je 500 kuna, a onome tko je plati na licu mjesta ili u roku tri dana, umanji je se za 50 posto.
Primjera radi, ako vas policija u Velikoj Britaniji uhvati kako koristite mobitel dok vozite, za takav prvi prekršaj platit ćete 200 funti i dobiti šest kaznenih bodova, koji za mladog vozača znači automatski gubitak vozačke dozvole. Ako ponovite prekršaj, budite spremni za odlazak na sud, na šestomjesečnu zabranu vožnje i plaćanje 1000 funti. No, nisu se samo na Otoku uhvatili u koštac s problemom epidemije tipkanja u vožnji. U Omanu, na primjer, zbog takvog prekršaja možete završiti u zatvoru na 10 dana. U Argentini se kazne kreću od 5 do 500 dolara i dobiva se pet kaznenih bodova, s čime se dolazi na "kvarat" puta do gubljenja dozvole. U Nizozemskoj se isti prekršaj plaća 230 eura, u Italiji od 152 do 600 eura.
U Srbiji ćete platiti 630 kuna, a u BiH od 380 do 1140 kuna, odnosno 50 posto iznosa kazne ako je platite na licu mjesta, što je u nekim slučajevima opet više nego kad isti prekršaj napravite na hrvatskim cestama.
Prekršaj je i kada provjeravate poruke na mobitelu dok čekate da vam se na semaforu upali zeleno svijetlo, jer, kako kaže naš sugovornik, sve to odvraća pažnju.
- Poželjno ponašanje je da vozač, kad mu zazvoni mobitel, zaustavi vozilo na prikladnome mjestu izvan kolnika – napominje naš sugovornik.
No, vozači ne slušaju uvijek korisne savjete, pa…
- Razgovaranje vozača na mobitel je sve češći uzrok prometnih nesreća, s posebno velikim posljedicama na autocestama i drugim brzim cestama – kaže policijski službenik Šerić.
Ističe drugu veliku opasnost, a to je kad pješaci koriste mobitel dok prelaze cestu preko pješačkog prijelaza.
- To nije kažnjivo, ali negativno djeluje na sigurnost prometa i dosta pješaka tako nastrada. Naime, zanesu se u razgovor i ne gledaju svjetlo na semaforu, pa dovedu sebe i vozače u opasnu situaciju – govori nam naš sugovornik.
No, što policija poduzima u borbi protiv "serijskih tipkača u vožnji"? Kao i uvijek, tu su tzv. represivne i preventivne mjere.
- Mladim vozačima u autoškolama, u završim razredima srednjih škola i u HAC-u držimo predavanja o sigurnosti u prometu i većina se pridržava tih mjera. Također, provodi se nacionalni program sigurnosti u prometu gdje javnost educiramo kroz akcije i preko medija. Na one savjesne vozače takva prevencija ima utjecaja. No, ako se vozače u prekršaju ne kažnjava dovoljno, oni češće ponavljaju to djelo, stoga je represija na prvome mjestu. Ako netko više puta u jednom mjesecu ili godini plati kaznu, to nije popularna mjera, ali jest učinkovita - kaže policajac Šerić, te napominje:
- Za razliku od toga, kad ljudi na televiziji ili uživo vide prometnu nesreću s ozbiljnijim posljedicama, o tome razmišljaju jedan sat ili jedan dan, ali se opet vrate starim navikama. Misle da se to njima ne može dogoditi, a dovoljna je samo stotinka sekunde nepažnje.
No, ima li na cestama dovoljan broj policajaca da bi se u dovoljnoj mjeri moglo utjecati na prekršitelje?
- Prometna policija ne bavi se samo sankcioniranjem i zaustavljanjima vozila, već ima i niz drugih aktivnosti - od osiguranja javnih okupljanja, osiguranja mjesta događaja prometnih nesreća, upravljanja prometom, praćenja novca i štićenih osoba… Kada nema takvih aktivnosti, onda nas ima sasvim dovoljno - veli Šerić.
I za kraj, kako se policajci ponašaju kad se u vožnji moraju javiti na poziv? Zar se svaki put radi toga isključe iz prometa? Oni bi prvi trebali biti primjer drugima.
- Zakonom o sigurnosti prometa na cestama uređeno je pitanje korištenja mobitela policijskih službenika za vrijeme upravljanja službenim vozilom prilikom obavljanja službenih poslova. Naime, kada policijski službenici obavljaju službene poslove, na njih se ne odnose određene odredbe zakona, pa tako ni odredbe o zabrani upotrebe mobitela za vrijeme vožnje - ističe Šerić.
Zato za kraj samo možemo poručiti: Pametno koristite pametne mobitele!
.....
izvor: Slobodna Dalmacija, https://www.slobodnadalmacija.hr