stu 2024
Nacionalne strategije i politike sigurnosti prometa na cestama – 2 dio
Na temelju općih načela važnih za strategije sigurnosti prometa na cestama valja se osvrnuti i na neke dokazano dobre aktivnosti i pristupe usmjerene prema određenim rizicima. U tom smislu važni su pristupi kojima se želi utjecati na brzinu sukladno zakonskim ograničenjima i uvjetima za vožnju.
Da bi takve mjere bile učinkovite važan je multi-metoda pristup u kojem su kombinirane različite aktivnosti. Povećanje svijesti o rizicima prebrze vožnje iznimno je važno jer svi oni koji voze neprimjerenom brzinom moraju biti uvjereni u povećanu opasnost od stradavanja i teškog ozljeđivanja. S druge pak strane, ovakvi napori da bi bili uspješni moraju biti podržani potpuno integriranom kampanjom za poštivanje brzine. Stavovi vozača prema onome što čini sigurnu brzinu putovanja povezani su s ponašanjem pri prebrzoj vožnji, iako ne toliko snažno kao starost vozača i povijest nesreće, što dodatno potkrepljuje potrebu obrazovne kampanje usmjerene na promjenu ovakvog stava. Prethodna iskustva sugerira da bi postizanje promjene stava moglo zahtijevati dugoročni program mjera (Fildes, Rumbold, Leening, 1991). Vozači koji voze prebrzo imaju nisku percepciju vjerojatnosti da će ih policija otkriti zbog prekoračenja ograničenja brzine. Stoga se percepcija nadzora policije mora značajno povećati ako se mjere koje poduzimapolicija žele koristiti kao mjera odvraćanja od prekoračenja brzine. Za promjenu ove percepcije potrebni su vrlo vidljivi napori policijske provedbe.
Nadalje, prema Fildes, Rumbold i Leening (1991) vozači smatraju da kazne za prebrzu vožnju nisu osobito stroge. Stoga da bi kazne za prekoračenje brzine djelovale kao odvraćanje od brze vožnje, potrebno je da budu dovoljno visoke kako bi ih vozači smatrali strogima. Međutim, valja napomenuti da su istraživanja pokazala da će povećanje percipiranih stopa detekcije vjerojatno biti utjecajnije od samih povećanih kazni.
Kao što je navedeno, postoje različiti učinkoviti načini za smanjenje brzine vozila - uključujući postavljanje ograničenja brzine prema funkciji ceste, bolji dizajn ceste i provođenje te nadziranje ograničenja od strane policije, kao i tehnički nadzor pomoću radara i kamera za nadzor brzine. S obzirom na to da su resursi za provođenje prometnih zakona i korištenje tehnologija nadzora uglavnom u rukama policije, valja se posebno osvrnuti na njezinu ulogu.
Veliki pregled provedbe prometnih zakona (National Transportation Safety Board, 1999) identificirao je nekoliko važnih nalaza:
• Ključno je da odvraćanje bude smisleno kako bi provedba prometnih zakona bila uspješna.
• Razine provedbe moraju biti visoke i održavati se tijekom određenog razdoblja kako bi se osiguralo da percipirani rizik od hvatanja ostane visok.
• Nakon što se počinitelji uhvate, njihove kazne treba rješavati brzo i učinkovito.
• Korištenje selektivnih strategija provođenja za ciljanje određenog rizičnog ponašanja i odabir određenih lokacija poboljšavaju učinkovitost provedbe.
• Od svih metoda provođenja, automatizirana sredstva – poput kamera – najisplativija su.
• Javnost koja podržava mjere provedbe povećava njihovu učinkovitost, a ako se koristi samostalno,
publicitet ima zanemariv učinak na ponašanje sudionika u prometu.
Studija u Kanadi (McDonald, 2001) pokazala je da je provedbom prometnih pravila smanjena učestalost najtežih sudara motornih vozila. U isto vrijeme, neodgovarajuća ili nedosljedna provedba mogla bi pridonijeti tisućama smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine.
Procjenjuje se da kada bi zemlje Europske unije rigorozno primjenjivale sve trenutačno isplative strategije provođenja prometnog zakona, tada bi se moglo spriječiti čak 50 % smrti i teških ozljeda u tim zemljama (Gains, Humble, Heydecker, Robertson, 2003).
Automatsko nadziranje brzine, primjerice pomoću kamera za mjerenje brzine, sada se koristi u mnogim zemljama. Iskustvo iz niza zemalja ukazuje na to da su kamere za mjerenje brzine koje bilježe fotografske dokaze prekršaja prekoračenja brzine, koje je dopušteno na sudu, vrlo učinkovito. Dobro publiciranje uporabe takve opreme na mjestima gdje se općenito ne poštuju ograničenja brzine i gdje je posljedični rizik od sudara velik dovodi do značajnog smanjenja sudara (Organisation for Economic Co-operation and Development, 2003; Keall, Povey, Frith, 2001).
....
Članak je prenešen iz knjige "Čovjek - čimbenik sigurnosti cestovnog prometa", autora: dr. sc. Krunoslav Borovec, doc. dr. sc. Mirjana Kondor-Langer, dr. sc. Stjepan Gluščić, znanstvenog projekta Visoke policijske škole u Zagrebu u području sigurnosti prometa „Utjecaj raznih čimbenika na sigurnost cestovnog prometa“ financiranog iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je realizirao projektni tim: dr. sc. Krunoslav Borovec, dr. sc. Stjepan Gluščić, doc. dr. sc. Mirjana Kondor-Langer, mr. sc. Davor Štrk, Izidora Radek, Ana Marija Dunaj i Josip Mataija.