Povećanje sigurnosti cestovnog prometa kroz smanjenje broja poginulih osoba u prometnim nesrećama

Šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030.- Drugi, uvodni dio - 02

U postupku rješavanja teorijskih ili praktičnih problema povezanih sa sigurnosti cestovnog prometa, najvažnija je svjesnost posljedica koje isti prouzrokuju. Svjesnost o postojanju problema cestovne sigurnosti i važnosti njegova rješavanja u Republici Hrvatskoj je spoznata već nakon proglašenja hrvatske suverenosti i samostalnosti, što je potvrđeno kroz dosadašnju izradu i provedbu pet nacionalnih programa sigurnosti cestovnog prometa.

Prvi Nacionalni program izrađen je još 1994., što Hrvatsku stavlja među prve zemlje u Europi po pitanju izrade nacionalnih programa (strategija) sigurnosti cestovnog prometa:

1. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 1994. do 1995.

2. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 1996. do 2000.

3. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2001. do 2005.

4. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2006. do 2010.

5. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do 2020.

U svim navedenim programima definiran je identičan problem i cilj, a to je povećanje sigurnosti cestovnog prometa prije svega kroz smanjenje broja poginulih osoba u prometnim nesrećama, a zatim i smanjenje broja prometnih nesreća i posljedica nastalih u tim nesrećama. Planirane mjere i aktivnosti u navedenim programima bile su usklađene i sa svjetskim i europskim smjernicama za povećanje sigurnosti cestovnog prometa.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2019., MUP 2020.

Od vremena kad je Vlada Republike Hrvatske prihvatila i proglasila provođenje prvog Nacionalnog programa 16. lipnja 1994., do danas prometni sustav uvelike se promijenio. U svijetu se dogodio niz globalnih promjena koje su utjecale na cestovni promet u svim državama, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Uslijed sve veće motorizacije značajno se povećao ukupan broj vozila i vozača, prometna opterećenja u gradovima postala su sve veća, a shodno tome i negativan utjecaj prometa na čovjeka i okolinu. No unatoč tim činjenicama, stanje sigurnosti cestovnog prometa u proteklih 26 godina u Republici Hrvatskoj doživjelo je značajna poboljšanja. Pozitivni učinci poduzetih aktivnosti na području sigurnosti potvrđeni su podacima o broju poginulih osoba u cestovnom prometu, kojih je u 2019. bilo gotovo tri puta manje u odnosu na 1994., tj. u odnosu na početke provedbe Nacionalnog programa. Svakako da je dio smanjenja poginulih povezan uz tehnološki napredak vozila, kao i same prometne infrastrukture.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2019., MUP 2020.

Pozitivni učinci dosadašnje provedbe Nacionalnog programa očituju se u smanjenju broja poginulih osoba u cestovnom prometu. Međutim, postoje i drugi pokazatelji s kojima se potvrđuje učinkovitost provedbe mjera dosadašnjih Programa, a to su:

• povećanje prometne kulture

• smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća i smanjenje broja ozlijeđenih sudionika

• izmjena hrvatskog zakonodavstva sukladno europskim smjernicama

• usmjereno preventivno djelovanje policije i ostalih subjekata

• podizanje svijesti kod šire populacije o problemu sigurnosti u cestovnom prometu

• senzibiliziranje javnog priopćavanja o problemu stradavanja u cestovnom prometu

• uključivanje svih državnih tijela i stručnih organizacija u provedbu.

Unatoč pozitivnim rezultatima kvantificiranim kroz konstantno smanjenje broja smrtno stradalih od 1994., postoje mogućnosti za dodatno poboljšanje sustava s ciljem ispunjavanja postavljenih ciljeva u povećanju sigurnosti cestovnog prometa. Sukladno tome pristupilo se izradi novog Nacionalnog plana za razdoblje od 2021. do 2030.

Također je važno napomenuti da su kod procesa izrade Nacionalnog plana usvojene i pozitivne europske i svjetske regulative iz područja sigurnosti cestovnog prometa navedene u točki 3.2.