NPSCP 2020-2030: Sigurnost cestovnog prometa u brojkama - 3 dio

Šesti Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021.-2030.- Treći dio - 03.

Analiza statističkih trendova prometnih nesreća i njihova povezanost s čovjekom, vozilom i okolinom predstavljaju osnovu za razvoj novoga Nacionalnog plana. Shodno tome napravljena je detaljna Analiza kritičnih čimbenika nastanka prometnih nesreća za razdoblje od 2010. do 2019.1 godine temeljem koje se pristupilo kreiranju mjera ovoga Nacionalnog plana. Za razliku od dosadašnje prakse, predmet analize bile su teške prometne nesreće (nesreće sa smrtno stradalima i teško ozlijeđenima), što je u skladu s novim smjernicama i pozitivnom europskom i svjetskom praksom te predstavlja temelj za kreiranje novih saznanja i mjera.

S obzirom na dinamiku i metodologiju obrade podataka te provođenje istraživanja i izradu Nacionalnog plana u 2020., kao referentna godina korištena je 2019. U izradi Nacionalnog plana bit će obuhvaćeni i podaci iz 2020.

Osnovni čimbenici sigurnosti cestovnog prometa

Prema analiziranim podacima, čovjek je potencijalni uzrok 57 % teških prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj. U kombinaciji s cestom, čovjek je potencijalni uzrok 35 % teških prometnih nesreća, dok je u kombinaciji s vozilom čovjek potencijalni uzrok 6 % teških prometnih nesreća.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2019., MUP 2020.

Glavni uzroci nastanka prometnih nesreća

Analizom okolnosti koje su prethodile nastanku teških prometnih nesreća utvrđeno je da je u 39 % teških prometnih nesreća brzina bila jedan od potencijalnih uzroka teških prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj. Pri tome sama brzina kao potencijalni uzrok zabilježena je u oko 17 % teških nesreća. U 8 % teških nesreća uzrok je brzina u kombinaciji s alkoholom, dok je u 10 % slučajeva uzrok brzina u kombinaciji s neopreznom vožnjom. Alkohol kao potencijalni uzrok zabilježen je u 23 % teških prometnih nesreća, prilikom čega se može pretpostaviti da je vožnja pod utjecajem alkohola uzročnik oko 4 % teških nesreća. Isto tako, analizom okolnosti je utvrđeno da je u čak 59 % teških prometnih nesreća neoprezna vožnja jedan od potencijalnih uzroka, dok je u 38 % teških prometnih nesreća neoprezna vožnja potencijalni glavni uzrok, što je nešto veći udio u odnosu na razvijenije zemlje Europe.

Može se pretpostaviti da je navedeno dijelom rezultat uzrokovan kulturološkim razlikama koje imaju izravan utjecaj i na kulturu vožnje. Neoprezna vožnja odnosi se na okolnosti nepropisnog upravljanja prijevoznim sredstvom i nepoštovanja prometnih pravila.

zvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2019., MUP 2020.