CRNA STATISTIKA: U EU godišnje smrtno strada 3.361 motociklist

Više od 90 posto poginulih u nesrećama u kojima su sudjelovali motociklisti su sami motociklisti.

Motociklizam nije samo učinkovit i isplativ način prijevoza, već i aktivnost u slobodno vrijeme za mnoge vozače unatoč rizicima s kojima se suočavaju kao jedni od najranjivijih sudionika u prometu. Iako predstavljaju samo dio vozila na cestama, motociklisti su odgovorni za nesrazmjerno visok broj smrtnih slučajeva na cestama. Samo u 2022. u Europskoj uniji je stradao 3.361 motociklista: 1.442 kao posljedica sudara s automobilima, 1.280 samostalno, bez sudjelovanja drugih vozila vozila i njih 1.301 koji su poginuli u prometnim nesrećama na gradskim cestama.

Iako su se smrtni slučajevi motociklista smanjeni za 20,8 posto od 2011. do 2022., ove brojke još uvijek naglašavaju stalne opasnosti s kojima se motociklisti suočavaju. Osiguravanje njihove sigurnosti nije samo pitanje smanjivanja statistike, već i spašavanje života i sprječavanje svih posljedica koje slijede nakon takvih tragedija.

Gledajući geografsku rasprostranjenost nesreća motocikala u EU, vidimo da su one često veće u južnim zemljama. U Grčkoj je, na primjer, 235 od 624 poginulih u 2021. su bila motorna vozila na dva kotača, što je čini najvećom kategorijom sudionika u prometu (slijede ih putnici u automobilu s 226 poginulih). Zbog dobrih vremenskih uvjeta, motocikli (i motorni dvokotači općenito) su popularniji u tim zemljama nego u ostatku EU. Prema istraživanju ESRA2, 21 posto odraslih Talijana i 23 posto odraslih Grka u 2018. putovalo je s motornim vozilom na dva kotača, u usporedbi s prosjekom od 13 posto u svih 20 zemalja EU koje su sudjelovale u istraživanju.

Muškarci češće stradaju

Nevjerojatnih 94 posto smrtno stradalih motociklista su muškarci, a nijedna država članica EU nije prijavila udio ispod 86%. To je mnogo veći udio od 77 posto zabilježenih za sve smrtno stradale u prometu u EU. Većina žrtava (76%) je u dobi između 25 i 64 godine, s vrhuncem u dvadesetim godinama. Ovaj obrazac je u suprotnosti s drugim ranjivim sudionicima u prometu poput pješaka i biciklista, čije se smrtne žrtve povećavaju s godinama. Međutim, udio smrtno stradalih motociklista među osobama starijima od 64 godine udvostručio se s 3 posto u 2011. na 7 posto u 2020. Prosječna dob motociklista raste, a kao i kod svih načina prijevoza, stariji sudionici u prometu osjetljiviji su na tjelesne ozljede nakon sudara. Mogućnost da motociklist stariji od 60 godina nakon nesreće završi u bolnici je 3 puta veća. U mnogim europskim zemljama posebna vozačka dozvola za motocikl bila je obavezna tek u novije vrijeme, što znači da na cestama ima vozača koji nikada nisu išli na satove vožnje motocikla. Ako ste htjeli voziti motocikl u Belgiji prije 1989. godine, bila vam je potrebna samo dozvola za automobil.

Preko 90 posto poginulih u nesrećama u kojima su sudjelovali motociklisti su sami motociklisti. Vjerojatnije je da će se ti padovi dogoditi tijekom dana i vikendom. Smrtni slučajevi motociklista pokazuju značajne sezonske varijacije, vrhunac od lipnja do rujna i pad tijekom zimskih mjeseci. Tijekom ljeta svaki mjesec ima gotovo šest puta više smrtnih slučajeva u odnosu na siječanj. Posljedično, 92 posto sudara događa se na suhim cestama.

Zavoji i raskrižja opasna za motocikliste

Mnogi od smrtonosnih sudara događaju se na zavojima i raskrižjima. U zavojima su najtipičniji sudar kada vozač napusti kolničku traku izvan zavoja ili je preblizu središnje crte i čeono se sudari s nadolazećim vozilom. Te sudare često uzrokuje velika brzina u odnosu na vještine vožnje i/ili nepredviđeni uvjeti na cesti. Primjeri ovih čimbenika su gubitak trenja zbog prljavštine, prolijevanja ili šljunka, ometana vidljivost, rupe, drveće i zaštitne ograde bez zaštite od podlijetanja. Nesreće na raskrižjima često se događaju kada druga vozila previde motocikliste i ne popuste im kada je potrebno. Ovi čimbenici bit će uzeti u obzir u novim smjernicama koje Europska komisija razvija o tome kako izgraditi i održavati ceste i rubove cesta za korisnike, posebno one ranjive.

Već postoje mnoge inovacije koje je stvorila motociklistička industrija kako bi spriječile nesreće, kao što su dnevna svjetla, elektronički stabilizatori upravljača osjetljivi na brzinu, pomoć pri bočnom pogledu i detekcija mrtvog kuta. Connected Motorcycle Consortium koji čine BMW Motorrad, Honda i Yamaha rade na uključivanju motociklista u komunikaciju između vozila (također poznato C-ITS što znači kooperativni inteligentni transportni sustavi). Trenutačno rade na uvođenju značajki za 30 slučajeva, kao što su upozorenja o mrtvim kutovima, radovima na cesti, zaustavljenim vozilima, vozilima hitne pomoći, nepovoljnim vremenskim uvjetima i čeonim sudarima.

Connected Motorcycle Consortium jedna je od mnogih najboljih praksi u Europi koja naše ceste može učiniti sigurnijima. Unatoč tome, još uvijek postoje mnoge praznine u istraživanjima u motociklizmu i potrebno je uložiti više napora kako bi se sigurnost motociklista u akcijskim planovima postavila kao prioritet.