ožu 2019
prof. dr. sc. Darko Breitenfeld, prim. dr. med, psihijatar alkoholog pojašnjava posljedice konzumacije alkoholnih pića prije vožnje
Rezultati Istraživanja navika mladih pokazala su poražavajuću statistiku po kojoj je u Hrvatskoj barem jednom u životu pilo 98 posto učenika srednjih škala.
S druge strane, prometne statistike pokazuju da najviše prometnih nesreća događa se vikendom između ponoći i 4 ujutro i, premda se sve više koriste prijevozim ili pak taksi službama, upravo su mladi ti koji najviše stradavaju.
"Mlade djevojke od 50 kilograma i petnaestak ili šesnaest godina, već i jedna čašica pića dovodi preko granice od 0,5 gram/promil, dok, primjerice čovjek, muškarac, snažnije tjelesne konstitucije, u dobi između 40 i 50 godina,u dobroj kondiciji, snažnan može nešto više popiti s obzirom na kilažu. No, isto tako, alkoholočari nakon pedesete naglo idu prema dole pa im je, bez obzira na kilažu, jedno piće malo, a dva previše" – pojašnjava posljedice konzumacije alkoholnih pića prof. dr. sc. Darko Breitenfeld, prim. dr. med, psihijatar alkoholog.
Poznato je kako konzumiranje alkohola bitno smanjuje vidno polje, usporava reflekse, te se gubi koncentracija, pa već jedna čašica vina, koliko god ona bezazleno izgledala, povećava šansu za stradanje u prometu, u odnosu na trenznu vožnju za 10 posto.
"Jedan promil je minimalna pripitost. Dva promila je pijanost. Tri promila je teška opitost. Četiri promila je nesvjest, dok pet prmila alkohola u krvi znači smrt. No, ne bismo smjeli zaboraviti da je i pri nižim koncentracijama od 3 prmila bilo smrtnih slučajeva" – pojašnjava Breitenfeld.