Pravila vožnje u kružnom toku

Kružni tok u prometu, također poznat kao kružni tok, kružni prometni tok, ili rotor, je vrsta raskrsnice ili skretanja u cestovnom prometu koja se rabi kako bi se smanjila potreba za semaforima ili četvrtastim raskrsnicama.

Kružni tok se obično sastoji od kružne prometnice ili kruga na kojoj vozila idu u istom smjeru, a ulazi i izlazi su postavljeni na određenim mjestima oko kruga.

Osnovne karakteristike kružnog toka u prometu uključuju:

Jednosmjererno kretanje vozila: Vozila se kreću u istom smjeru oko kruga, čime se smanjuje potreba za zaustavljanjem i čekanjem na semaforima.

Ulazi i izlazi: Kružni tok obično ima određeni broj ulaza i izlaza, gdje vozila mogu da uđu ili izađu iz kružne prometnice.

Prioritet unutar kruga: Vozila koja se već nalaze u kružnom toku imaju prednost nad vozilima koja se pokušavaju uključiti u krug. Ovo se obično postiže neprekidnim kretanjem vozila u krugu, bez zaustavljanja, osim ako je to apsolutno potrebno.

Bez semafora: Kružni tokovi obično ne zahtijevaju semafore ili znakove stop, što pomaže u smanjenju gužvi i ubrzava tok odvijanja tok prometa.

Prednosti kružnog toka u prometu uključuju smanjenje zastoja, smanjenje prometnih nesreća i poboljšanje protoka vozila. Međutim, vozači trebaju biti svjesni pravila prioritetnog prolaska u kružnom toku i pridržavati se tih pravila kako bi se osigurala sigurnost i učinkovitost sustava vožnje kružnim tokom.

Pravila vožnje u kružnom toku

Pravila vožnje u kružnom toku su važna kako bi se osigurala sigurna i učinkovita navigacija kroz ovu vrstu raskrsnice. Evo osnovnih pravila koja vozači trebaju slijediti kada ulaze i voze kroz kružni tok:

Davanje prednosti unutar kružnog toka: Vozila koja se već nalaze u kružnom toku imaju prednost nad vozilima koja se pokušavaju uključiti u krug. Stoga, pri približavanju kružnom toku, vozači moraju ustupiti pravo prolaza vozilima koja su već unutra.

Uporaba pokazivača smjera: Prije nego što izađete iz kružnog toka, obavezno koristite pokazivače smjera kako biste najavili svoju namjeru drugim vozačima. Ako planirate skrenuti desno iz kružnog toka, koristite desni pokazivač smjera; ako planirate skrenuti lijevo ili se isključiti iz kruga, koristite lijevi pokazivač.

Održavanje brzine: Prilikom ulaska u kružni tok, prilagodite brzinu tako da se uklopi u promet unutar kruga. Vozači ne bi trebali usporavati druge vozila nepotrebno, ali također ne bi trebali ubrzavati kako bi se uključili.

Zadržavanje trake: Kružni tokovi često imaju više traka, a svaka traka može imati svoje odredište (npr. prva traka za prvi izlaz, druga traka za drugi izlaz itd.). Vozači trebaju unaprijed znati koju traku trebaju koristiti kako bi se isključili na željenom izlazu i održavati svoj položaj u toj traci.

Ne pretjecanje unutar kružnog toka: Nije dopušteno pretjecati druga vozila unutar kružnog toka. Ako se želite prebaciti u unutarnju traku kako biste se isključili, morate pričekati pravilan trenutak i osigurati da nema vozila u toj traci.

Nema zaustavljanja osim ako je apsolutno potrebno: Vozači ne bi smjeli zaustavljati svoja vozila unutar kružnog toka osim ako je apsolutno potrebno, na primjer, zbog hitne situacije ili velike gužve. Cilj je održavati neprekidan protok prometa kroz kružni tok.

Pješaci i biciklisti: Pješaci i biciklisti također se mogu kretati kroz kružni tok ako su obilježene staze ili pješački prijelazi. Vozači trebaju biti pažljivi i dati prednost pješacima i biciklistima kada ulaze ili izlaze iz kružnog toka.

S poštivanjem ovih pravila, vozači mogu sigurno i efikasno voziti kroz kružne tokove i doprinijeti glatkom protoku prometa na ovim raskrsnicama.

Povijest kružnog toka

Povijest kružnog toka u prometu je duga i raznolika, s razvojem koji seže unatrag stotinama godina. Evo nekoliko ključnih događaja u povijesti kružnih tokova u prometu:

Rani eksperimenti u Europi: Prvi poznati kružni tokovi u prometu izgrađeni su u Europi tijekom 18. i 19. stoljeća. U nekim gradovima poput Pariza, postojale su kružne prometnice koje su omogućile vozilima da se kreću u krugu bez zaustavljanja.

Prvi moderni kružni tokovi: Prvi moderni kružni tokovi počeli su se pojavljivati u Europi i Sjevernoj Americi početkom 20. stoljeća. Jedan od prvih kružnih tokova u SAD-u izgrađen je 1907. godine u kružnom trgu u Clevelandu, Ohio.

Pariški kružni tokovi: Pariz je bio pionir u razvoju kružnih tokova u prometu. Veliki broj kružnih tokova izgrađen je u Parizu tijekom 20. stoljeća, uključujući čuveni Kružni tok Champs-Élysées.

Britanski doprinos: Velika Britanija također je imala značajnu ulogu u popularizaciji kružnih tokova. Prvi "moderni" kružni tok u Velikoj Britaniji izgrađen je 1909. godine u Letchworthu.

Globalna ekspanzija: Tijekom 20. stoljeća, kružni tokovi su se proširili diljem svijeta kao učinkovit način upravljanja prometom i smanjenja zastoja. Mnoge države i gradovi su izgradili brojne kružne tokove kako bi poboljšali protok prometa.

Moderni dizajn i istraživanje: Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, znanstvenici i inženjeri kontinuirano su radili na poboljšanju dizajna kružnih tokova kako bi se povećala sigurnost i efikasnost. To uključuje bolju signalizaciju, pješačke staze i biciklističke staze.

Danas su kružni tokovi u prometu široko prihvaćeni i često se koriste kao sredstvo za upravljanje prometom u mnogim dijelovima svijeta. Njihova popularnost raste zbog svoje sposobnosti da smanje gužve, povećaju sigurnost i poboljšaju protok prometa.