04
sij 2022
sij 2022
Godina je počela tragedijama na našim cestama. Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija u Otvorenom je rekao da se daleko najveći broj nesreća događa zbog ljudskog faktora. Uz kombinaciju lošije prometnice, lošijeg asfalta ili nedovoljne signalizacije, lošeg vozila, naša istraživanja pokazuju da je čovjek ipak ključan. Razlog zašto se događa najveći broj prometnih nesreća je grubo kršenje prometnih propisa, ustvrdio je.
Korčula je zavijena u crno. Nepregledan zavoj, mokar kolnik, velika i neprilagođena brzina rezultirali su strašnom nesrećom. Poginula su tri mladića. Vozilom su se zabili u stablo. Nitko nije bio vezan pojasom. U Zagorju je 14-godišnjak pod utjecajem alkohola vozio uz oca koji je bio potpuno alkoholiziran. Doživjeli su prometnu nesreću, ali ostali su živi. O tome što bi trebalo poduzeti kako bi se smanjio broj nesreća s tragičnim posljedicama i povećala sigurnost u prometu razgovaralo se u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Damira Smrtića.
Mataija: Tijekom novogodišnjeg vikenda 90-tak prometnih nesreća
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija kaže su za ovaj novogodišnji vikend imali 90-tak prometnih nesreća.
- Imali smo ukupno 90-tak prometnih nesreća. Nažalost, ova je bila najteža. U jednoj prometnoj nesreći tri smrtno stradala i to mlada života. Osim toga imali smo 16 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama, dok ove ostale prometne nesreće su na sreću bile samo s materijalnom štetom. Da nije bilo ove nateže prometne nesreće mogli bi reći da je vikend, obzirom na blagdane i slavlja, prošao relativno mirno. Međutim, kad se izgubi tri mlada života, moram reći - nepotrebno, onda moramo reći da se dogodila tragedija, rekao je Mataija.
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija
Ističe kako je u usporedbi s 2020. u 2021. godini došlo do pogoršanja svih statističkih pokazatelja.
- Imamo 20% više prometnih nesreća, 20% više lako ozlijeđenih osoba i ono što je najgore - imamo 55 više smrtno stradalih osoba u 2021. u odnosu na 2020. Međutim, svi znamo kakav je bila 2020., pandemijska godina, godina s puno ograničenja, godina i s manjim brojem vozila i s manjim brojem turista, bile su propusnice. Ali ako 2021. usporedimo s 2019. onda ipak imamo određeno poboljšanje - u 2021. smrtno su stradale 292 osobe, dok je u 2019. smrtno stradale 297 osoba, rekao je Mataija dodavši da nam je protekla godina druga po najmanjem broju smrtno stradalih osoba.
No, kaže, prošle su godine zabilježili veći broj stradavanja biciklista i motociklista.
Husinec: Splet nesretnih okolnosti
Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec komentirao je tešku nesreću na Korčuli. Kaže da je u pitanju bio niz nesretnih okolnosti.
- Svi znamo da su u Dalmaciji, na otocima, ceste skliske. One su rađene od kamena vapnenca, same po sebi su skliske, takva je klima, puno soli na cesti od mora, svaka noć je relativno hladna, rosa pada na asfalt i cesta je skliska. Nažalost, mladi vozač nije prepoznao opasnost, niti jedan od njih trojice nije prepoznao opasnost. To se vidi po tome što se nisu vezali. Oni nisu bili svjesni rizične vožnje. Kretali su se jako brzo u jednom starom automobilu, a vozač je prije tri mjeseca dobio dozvolu. Kad se sve te nesretne okolnosti spoje - dobijemo jednu strašnu nesreću koja se nije trebala dogoditi, objasnio je Husinec.
Sudski vještak za cestovni promet Goran Husinec
Kaže da su se vezali netko bi možda imao neke šanse da preživi nesreću.
- Nažalost, ovako, pri takvom udarcu u drvo, šanse su bile nikakve. Automobil je vjerojatno bio i neodržavan, upitne tehničke ispravnosti i on nije mogao podnijeti takvu brzinu na skliskoj cesti pogotovo ako ga vozi osoba koja nema veliko iskustvo u vožnji, ustvrdio je.
Horvat: Još uvijek nema sustavnog istraživanja tragedija
Doc. dr. sc. Rajko Horvat s Katedre za tehniku cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu ističe kako, nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nema jednog sustavnog istraživanja tragedija poput ove koja se dogodila na Korčuli.
- Uzrok nesreće po nekim prvim preliminarnim istraživanjima jeste brzina, ali je li cesta doprinijela ovoj tragediji odgovorit će istraga. No ono što je puno bitnije - u Hrvatskoj bi trebalo, kao što se to radi u drugim europskim državama, oformiti jedno nezavisno tijelo koje će istraživati nakon ili u tijeku policijskog očevida sve elemente te prometne nesreće i dati odgovor što je prethodilo i kakve su posljedice nastale zbog toga što nešto nije bilo uredu, rekao je Horvat.
Doc. dr. sc. Rajko Horvat s Katedre za tehniku cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu
Šebalj: U Hrvatskoj imamo velik problem s asfaltom koji nije standardiziran
Nesreću na Korčuli komentirao je i automobilist Juraj Šebalj.
- Kada vi imate mladog vozača koji je prije 3 mjeseca dobio dozvolu on će kad tad željeti stisnuti papučicu gasa. Ti automobili i gume bi trebali biti koliko, toliko sigurni. Ako je cesta bila skliska, nisam upoznat s detaljima tragedije, na tom asfaltu na Korčuli smo jednom vozili reli i znam da je cesta nenormalno skliska i kada je suha, a kada je mokra onda je to živa katastrofa. I ako je bilo hladno i ako su gume bile ljetne onda se stvarno može dogoditi tragedija, objasnio je Šebalj.
Istaknuo je kako mi u Hrvatskoj imamo velik problem s asfaltom koji nije standardiziran.
- Vi u Italiji i Francuskoj na svim onim cestama imate istu vrstu asfalta. On ne da je održavan, nego je puno bolje kvalitete. Kod nas je "šareno", ponekad zbog asfalta dođu kod nas najbolji svjetski vozači i izlete s ceste, rekao je.
Kaže kako mu se čini kako automobil u kojem su stradali mladići s Korčule nije imao ESP, odnosno kontrolu proklizavanja.
automobilist Juraj Šebalj
- Kada me neki mladi vozač pita koji automobil da kupi ja mu uvijek kažem da kupi automobil s novim gumama koji redovno prođe na tehničkom pregledu i koji ima ESP. ESP je kontrola proklizavanja koja vas kada auto krene zanositi vrati direktno nazad. I tu ste riješili 90% nesreća. I kad bi imali dobar asfalt i eventualno ogradu sa strane, čovjek bi stvarno trebao biti čarobnjak da napravi neku glupost u prometu, ustvrdio je Šebalj.
Komentirao je i nesreću u Zagorju koju je skrivio pijani četrnaestogodišnji vozač koji se s 1,29 promila alkohola u krvi velikom brzinom zabio u betonski zid i armaturnu mrežu uz prometnicu. S njim u automobilu, na suvozačevu mjestu, bio je njegov otac koji se zbog teških ozljeda u bolnici u Zaboku bori za život.
- Ja za to stvarno nisam nadležan. Katastrofa! Dijete koje je pijano vozilo oca koji je pijan. Drugo bi bilo da je dijete koje zna voziti trijezno došlo po svog oca, vozio bi ga polako pa ne bi izletjeli. Ali ovako..., konsterniran je bio Šebalj.
Mataija: Najveći broj nesreća događa se zbog ljudskog faktora
Mataija kaže da se, unatoč svemu nabrojanom, daleko najveći broj nesreća događa zbog ljudskog faktora.
- Vidjeli ste i onu nesreću u Karlovcu, imali ste nepropisno pretjecanje, dakle grubo kršenje prometnih propisa. Tako da ipak uz kombinaciju lošije prometnice, lošijeg asfalta ili nedovoljne signalizacije, lošeg vozila, naša istraživanja pokazuju da je čovjek ipak ključan. Razlog zašto se događa najveći broj prometnih nesreća je grubo kršenje prometnih propisa, ustvrdio je.
Goran Husinec kaže da je naš zakon već dovoljno strog, kazne su izuzetno stroge i misli da tu više mjesta za poboljšanja nema.
- Ne možemo niti imati policajce na svakih 100 metara. Ono što možemo napraviti je da educiramo mlade ljude da oni to ne rade, da vide da je to opasno i da shvate da to ne rade. Naravno da će oni to uvijek raditi, ali barem da to rade u nekom manjem obliku, rekao je Husinec dodavši da autoškole trebaju u mlade vozače usaditi svijest da je to opasno i da trebaju voziti opreznije.
Kaže kako je, iz njegove sudsko-vještačke prakse, najveća pogreška kod mladih vozača - neiskustvo.
- Do nesreća najčešće dovode brzina i alkohol, to je jednostavno jedna crna kombinacija, poručio je.
Što se mijenja izmjenama i dopunama Zákona o sigurnosti na cestama
Voditelj Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a Josip Mataija kaže kako se čeka da izmjene i dopune Zakona o sigurnosti na cestama dođu na dnevni red saborske sjednice.
- Bit će dva čitanja, ali mi se nadamo da bi s proljećem zakon stupio na snagu. Zbog novih prijevoznih sredstava, a tu ne mislim samo na električne romobile, mi smo morali uvesti jednu novu kategoriju - osobna prijevozna sredstva - i ovim smo zakonom morali regulirati načine na koje će oni prometovati i uvjete koji će trebati vozačima da mogu upravljati tim prijevoznim sredstvima. No taj zakon ima i nekih drugih promjena - povisili smo kaznu za neprilagođenu brzinu s 500 na 1000 kn. Osim toga uvodimo i jednu obvezu liječnicima da ako kod vozača dođe do privremene promjene zdravstvenoga stanja, najduže na 6 mjeseci, zbog koje on nije u stanju sigurno upravljati vozilom liječnik mu to mora reći, upozoriti ga, to evidentirati u medicinsku dokumentaciju i to upisati u centralni zdravstveni informacijski sustav, a mi ćemo imati informaciju o tome, istaknuo je Mataija dodavši da policija neće imati uvida u to o kojim se dijagnozama radi.
- Koje će to zdravstvene dijagnoze biti to će se naknadno utvrditi dopunama Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače koje će donijeti Ministarstvo zdravstva, dodao je.
Snimku emisije Otvoreno pogledajte na poveznici: