lip 2022
Europska unija u 2020., okvir politike sigurnosti cestovnog prometa za buduće razdoblje od 2021. do 2030., bazira na „pristupu temeljenom na sigurnosti sustava“ (Safe System Approach).
Tijekom prošlog desetljeća pristup temeljen na sigurnosti sustava proizašao je iz najbolje prakse sigurnosti, a na globalnoj razini preporučuje ga i Svjetska zdravstvena organizacija. Pristup temeljen na sigurnosti sustava predstavlja cjeloviti pogled na sustav cestovnog prometa i međusobne interakcije između ceste, korisnika i vozila. Namijenjen je svim skupinama koje koriste cestovni sustav, uključujući vozače, motocikliste, putnike, pješake, bicikliste te vozače komercijalnih i teških vozila.
U strukturi cestovnih vozila uz klasične motore s unutarnjim izgaranjem, prvenstveno iz ekoloških razloga sve se više povećava udio hibridnih vozila, električnih vozila i vozila na gorive ćelije vodika. Uz sve čvršće i raznovrsnije materijale iz kojih su izrađena vozila, te općenito raznovrsne opasne tvari koje se prevoze u cestovnom prometu, ovaj trend zahtijeva dodatne napore za zadržavanje pripremljenosti hitnih službi u slučaju prometne nesreće u pogledu baza podataka o vozilima, detekcije opasnih tvari, edukacije i opremljenosti.
Pristup temeljen na sigurnosti sustava prepoznaje činjenicu da će čovjek uvijek biti sklon pogreškama te preoblikuje politiku sigurnosti na cestama usredotočujući je na prevenciju smrti i ozljeda. Princip da sustav treba „opraštati“ i prometne nesreće bez obzira na neposredni uzrok, ne smiju rezultirati smrću ili teškim ozljedama. Siguran sustav temelji se na činjenici da smrt i ozljede sudionika proizašle kao posljedica prometnih nesreća, nisu neizbježna cijena koju ljudi moraju platiti u cilju sve većeg zahtjeva za mobilnošću.
Ključni, a i već ranije utvrđeni i uspostavljeni čimbenici sigurnog sustava su: Sigurna infrastruktura, Sigurna uporaba ceste, Sigurna vozila i Brze i učinkovite hitne službe.
Pristup temeljen na sigurnosti sustava uključuje višesektorsko i multidisciplinarno djelovanje različitih subjekata u cilju povećanja razine sigurnosti cestovnog prometa. Temelji se na podjeli odgovornosti prema sigurnosti cestovnog prometa. Kako bi funkcionirao, svi akteri trebaju koordinirano obavljati planirane zadatke. Pritom se podrazumijevaju javna državna tijela u svim sektorima vezanim za sigurnost prometa, infrastrukturu, okoliš, obrazovanje, zdravstvo, zakonodavstvo, turizam itd. Isto tako, ključnu ulogu u navedenom načinu pristupa sigurnosti cestovnog prometa imaju i različiti dionici poput gospodarskih subjekata, osiguravajućih društava, nevladinih organizacija, udruga, znanstvenih institucija i sl. Neophodna je bliska suradnja, razmjena iskustava i koordinacija na svim razinama kako bi se osigurali što kvalitetnija organizacija, provedba, praćenje i pravodobna korekcija planiranih mjera i aktivnosti.
Zajednička suradnja svih javnih tijela državne, regionalne i lokalne razine, interesnih skupina, privatnog sektora i medija na području sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj pridonosi jačanju značaja i učinkovitosti mjera i aktivnosti u planu ili provedbi. Prihvaćanje mjera i aktivnosti od strane korisnika cesta i sveukupne javnosti nužno je za uspješno ispunjavanje predviđenih ciljeva. Stoga se naglašava važnost konstantnog poticanja javne rasprave u cilju stjecanja osobne odgovornosti svakog pojedinca. Snažan osjećaj zajednice za značaj sigurnosti cestovnog prometa može smanjiti negativne trendove stradavanja i povećati osjećaj opće sigurnosti među stanovništvom.
Nacionalni plan je usklađen s principima pristupa temeljenog na sigurnosti sustava te se oslanja na što jasnije razumijevanje čimbenika koji utječu na sigurnost svih sudionika u prometu.