Čimbenici rizika za sigurnost u prometu na cestama - prekomjerna brzina
Vožnja iznad dopuštenog ograničenja ili neprimjerena uvjetima na cesti srž je problema stradavanja i ozljeda u prometu jer brzina utječe i na rizik sudara i na posljedice sudara. Prekomjerna brzina definira se kao brzina koja premašuje odgovarajuće ograničenje brzine, dok se neprikladna brzina odnosi na vozilo koje se kreće brzinom neprikladnom za prevladavajuće cestovne i prometne uvjete (World Health Organization, 2004). Iako ograničenja brzine samo proglašavaju veće brzine ilegalnima, ostaje na svakom vozaču da odluči o odgovarajućoj (prikladnoj) brzini unutar ograničenja.
Premda postoje brojni potencijalni čimbenici koji pridonose nesrećama u cestovnom prometu, brojna istraživanja pokazala su da je vožnja brža od zakonskog ograničenja brzine jedan od najvažnijih (npr. Campbell i Stradling, 2003).
Na brzinu kojom vozači odlučuju putovati utječu mnogi čimbenici. Suvremeni automobili imaju velike stope ubrzanja i lako mogu postići vrlo velike brzine na kratkim udaljenostima. Fizički raspored ceste i okoline može potaknuti ili obeshrabriti brzinu. Rizik od sudara povećava se s povećanjem brzine, osobito na raskrižjima cesta i tijekom pretjecanja jer sudionici u prometu podcjenjuju brzinu i precjenjuju udaljenost vozila koje se približava.
Istraživanja (Fildes, Rumbold, Leening, 1991) su pokazala da postoji značajna povezanost brzine vožnje s dobi vozača, brojem putnika, svrhom putovanja, namjeravanom brzinom, sigurnom brzinom, sudjelovanjem u nesreći i ukupnim brojem nesreća te količinom tjednog putovanja. Prema Fildes, Rumbold, Leening (1991) veliki broj vozača na svim razinama brzine ne vjeruje da je opasno putovati 30 km/hiznad postavljenih ograničenja brzine, a većina je smatrala da je šansa da ih policija zaustavi zbog prebrze vožnje na tim mjestima niska. Nadalje, mlađi vozači (oni mlađi od 34 godine) imali su veću vjerojatnost da će prekoračiti ograničenje brzine i budu pretjerano brzi, dok su stariji vozači (oni u dobi od 45 godina ili više) imali veću vjerojatnost da voze ispod dopuštene brzine i da budu pretjerano spori. Kod vozila s jednim putnikom (samo vozač) veća je vjerojatnost prekoračenja ograničenja, dok je za one s dva putnika manja vjerojatnost da će prekoračiti ograničenje brzine. Kod poslovnih putovanja veće su vjerojatnosti da će se prekoračiti ograničenje brzine. Oni vozači koji sa zakašnjenjem krenu na putovanje imali su veću vjerojatnost da će prekoračiti ograničenje brzine nego li sve ostale kategorije rasporeda putovanja. Vrsta vozila također je povezana s brzinom vožnje. Oni koji su upravljali kombi vozilima i lakim komercijalnim vozilima imali su veću vjerojatnost da putuju sporije nego vozači osobnih automobila. Međutim, nije utvrđena statistička razlika u brzini putovanja između različitih kategorija osobnih automobila. Vozači novijih vozila (do 4 godine), kao i oni koji su putovali na velike udaljenosti imali su veću vjerojatnost da će prekoračiti ograničenje od vozača starijih automobila i onih koji putuju na kraćim relacijama. Većina vozača ispravno je prepoznala postavljeno ograničenje brzine što govori u prilog činjenici da pogrešna procjena nije razlog prebrze vožnje. Procjene o tome što predstavlja sigurnu brzinu putovanja su u pozitivnoj korelaciji s brzinom vožnje.
Prema Fildes, Rumbold, Leening (1991) vozači koji su sudjelovali u sudaru (ili više sudara) u posljednjih 5 godina imali su veću vjerojatnost da putuju iznad srednje brzine prometa i ograničenja brzine te je utvrđen trend da su kod onih koji putuju iznad srednje brzine prometa zabilježene teže ozljede u prethodnim sudarima. Vozači koji putuju pretjerano velikom brzinom imaju veću vjerojatnost zadobivanja ozljeda koje zahtijevaju bolničko ili medicinsko liječenje.
Jedan od čimbenika koji doprinosi i broju prometnih nesreća i ozbiljnosti tih nesreća su velike brzine (Warner, Özkan, Lajunen, 2009), tako da se broj smrtnih slučajeva prometnih nesreća sa smrtnim ishodom povećava, na primjer, za 46 % kada se brzina poveća s 50 km/h na 55 km/h.
Analizom okolnosti koje su prethodile nastanku teških prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj (Ševrović, Šoštarić, Horvat, Jakovljević, Krmpotić, Švajda, Perković Blašković, Uravić, Leš, 2020) utvrđeno je da je u 39 % teških prometnih nesreća brzina bila jedan od potencijalnih uzroka teških prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj. Pri tome sama brzina kao potencijalni uzrok se javlja u oko 17 % teških nesreća. U 8 % teških nesreća brzina je u kombinaciji s alkoholom dok je u 10 % brzina u kombinaciji s neopreznom vožnjom
...
Članak je prenešen iz knjige "Čovjek - čimbenik sigurnosti cestovnog prometa", autora: dr. sc. Krunoslav Borovec, doc. dr. sc. Mirjana Kondor-Langer, dr. sc. Stjepan Gluščić, znanstvenog projekta Visoke policijske škole u Zagrebu u području sigurnosti prometa „Utjecaj raznih čimbenika na sigurnost cestovnog prometa“ financiranog iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, kojeg je realizirao projektni tim: dr. sc. Krunoslav Borovec, dr. sc. Stjepan Gluščić, doc. dr. sc. Mirjana Kondor-Langer, mr. sc. Davor Štrk, Izidora Radek, Ana Marija Dunaj i Josip Mataija.
