ANALIZA: Kako je Covid pandemija utjecala na sigurnost cestovnog prometa?

Učinci pandemije bolesti COVID-19 na društveno-ekonomske pokazatelje prema analizi Državnog zavoda za statistiku RH

PRIJEVOZ PUTNIKA

Pandemija ostavlja trag u mnogim područjima. Tako je i s prijevozom putnika. U četvrtom tromjesečju 2020. ukupno je prevezeno 12,5 milijuna putnika, što je u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019. pad za 37,0%. Pad u prijevozu putnika vidljiv je u cestovnome linijskom prijevozu autobusima, za 35,9%, te kod hrvatskih brodara u pomorskome i obalnom prijevozu, za 37,0%. Željeznicom se, prema privremenim podacima, prevezlo 35,4% manje putnika. Ipak, najveći pad imali su hrvatski zračni prijevoznici, za 80,4%, u odnosu na isto tromjesečje 2019.

Kad se promatra cijela 2020., od siječnja do prosinca, ukupno je prevezeno 48,7 milijuna putnika, što je u usporedbi s istim razdobljem 2019. pad za 42,1%. Kao i kod tromjesečnih podataka, i podaci na godišnjoj razini pokazuju da je pad broja putnika prisutan u svim vrstama prijevoza − u željezničkom prijevozu, za 33,9%, u cestovnome linijskom prijevozu, za 44,2%, u pomorskome i obalnom prijevozu, za 42,1%, te u zračnom prijevozu, za 70,3%.

PRIJEVOZ ROBE

U četvrtom tromjesečju 2020. ukupno je prevezeno 33,5 milijuna tona robe, što je u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019. porast za 7,1%. Porast su ostvarili željeznički prijevoznici, za 5,3%, prijevoznici teretnih vozila hrvatske registracije, za 9,2% te hrvatski brodari u pomorskome i obalnom prijevozu, za 5,0%. Porast je ostvaren i u prijevozu robe na unutarnjim vodnim putovima brodovima svih zastava, za 29,4%. Pad u prijevozu robe zabilježili su hrvatski zračni prijevoznici, za 42,6% kao i u cjevovodnom transportu, za 4,6%.

Iako je prijevoz robe u posljednjem tromjesečju u većini vrsta prijevoza porastao, na godišnjoj razini taj je porast blaži. Naime, od siječnja do prosinca 2020. ukupno su prevezena 123,3 milijuna tona robe, što je za 0,3% više u odnosu na isto razdoblje 2019. Porast je ostvaren u željezničkom prijevozu, za 3,8%, u prijevozu na unutarnjim vodnim putovima, za 16,3%, i u cjevovodnom transportu, za 11,5%. Pad u prijevozu robe imali su cestovni prijevoz, za 0,5%, pomorski i obalni prijevoz, za 4,9%, te zračni prijevoz, za 31,5%.

PROMET U MORSKIM I ZRAČNIM LUKAMA

U hrvatskim morskim lukama u četvrtom tromjesečju 2020. ukrcano je i iskrcano 2,7 milijuna putnika. U usporedbi s istim razdobljem 2019., to je pad za 40,1% i najmanji broj putnika u posljednjih deset godina u promatranom tromjesečju.

Svi putnici u četvrtom tromjesečju 2020. prevezeni su trajektima i putničkim brodovima, te nije ostvaren promet putnika na brodovima za kružna putovanja.

Unutarnji promet putnika imao je pad od 35,6% u odnosu na 2019. i čini 99,9% od ukupnog prometa. Nastavlja se znatan pad u međunarodnom prometu, koji iznosi 99,0% u usporedbi s četvrtim tromjesečjem 2019.

Kad se promatraju pojedinačni mjesečni podaci, najveći promet putnika ostvaren je u listopadu i iznosio je 1,2 milijuna, što je u usporedbi s istim mjesecom 2019. pad od 51,9%. Slijedi studeni, s 860 tisuća putnika i padom od 18,8% u odnosu na isti mjesec 2019., i prosinac, s 647 tisuća putnika i padom od 34,2% u odnosu na isti mjesec 2019.

U prosincu 2020. u hrvatskim zračnim lukama promet putnika iznosio je 54 070 ili 82,4% manje nego u istome mjesecu prošle godine, kada je ostvaren promet od 307 469 putnika. Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, s 41 tisućom putnika (pad od 82,2% u odnosu na prosinac 2019.), slijedi zračna luka Split, s 8 tisuća putnika (pad od 79,1% u odnosu na prosinac 2019.), i zračna luka Dubrovnik, s 4 tisuće putnika (pad od 87,9% u odnosu na prosinac 2019.).

U cijeloj 2020. u hrvatskim zračnim lukama ukupno je ukrcan i iskrcan 2,1 milijun putnika (pad od 81,3% u usporedbi s 2019.).

Istodobno je ukupan promet tereta u zračnim lukama od siječnja do prosinca 2020. pao za 31,8% u odnosu na isto razdoblje 2019. te je iznosio 7,7 tisuća tona.