Za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ne postoji opravdan razlog!

Alkotestiranje vozača ima dugu povijest, a razvoj ovog postupka korelira s razvojem tehnologije i potrebom za sprječavanjem vožnje pod utjecajem alkohola. Evo kratkog pregleda povijesti alkotestiranja vozača

Rani pokušaji alkotestiranja datiraju još u 1930-ima. Prvi uređaji za mjerenje alkohola u izdahnutom zraku (alkomati) razvijeni su u Sjedinjenim Američkim Državama. No, ti uređaji bili su prilično neprecizni i nisu se široko koristili.

Tijekom 1950-ih i 1960-ih, tehnologija alkotestiranja napredovala je. Uvođenje tranzistora i mikroprocesora omogućilo je razvoj pouzdanijih i preciznijih alkomata. Ovi uređaji postajali su sve popularniji u policijskim postajama i kod prometnih kontrola.

Evidentiranje alkohola u krvi: U početku, alkotestiranje se temeljilo na mjerenju koncentracije alkohola u izdahnutom zraku. Međutim, kasnije su razvijeni i uređaji koji mogu točno mjeriti koncentraciju alkohola u krvi. Testovi krvi postali su uobičajeniji u medicinskim postupcima i prometnim kontrolama.

Uz razvoj tehnologije alkotestiranja, zemlje su počele usvajati zakonodavstvo koje regulira dopuštene razine alkohola u krvi za vozače. Ograničenje alkohola u krvi može varirati od zemlje do zemlje, ali je cilj sprječavanje vožnje pod utjecajem alkohola kako bi se smanjili rizici od nesreća i povećala sigurnost u prometu.

Danas su alkomati i testovi alkohola u krvi standardni alati koji se koriste za kontrolu vozača i osiguravanje sigurnosti u prometu. Vozači se redovito testiraju kako bi se osiguralo da su pod zakonski dopuštenim ograničenjem alkohola i kako bi se smanjila opasnost od vožnje pod utjecajem alkohola.

U Hrvatskoj postoje ograničenja za vožnju pod utjecajem alkohola, a temelje se na koncentraciji alkohola u krvi, što se mjeri gramima etanola po litri krvi. Nemoguće je precizno odrediti kojom količinom alkohola prelazite to ograničenje jer ono varira od osobe do osobe, a ovisi o:

• tjelesnoj masi, godinama, spolu i metabolizmu osobe
• vrsti alkohola koju konzumirate
• hrani koju ste konzumirali
• količini stresa kojoj ste izloženi.

U Hrvatskoj je, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dopušteno maksimalno 0,5 promila (tj. 0,5 grama na 1 litru krvi), uz izuzetak određenih, posebnih kategorija vozača kojima uopće nije dopuštena prisutnost alkohola u krvi. Unatoč tome, ne preporučujemo vožnju nakon konzumacije alkohola. Prisutnost alkohola u krvi pri vožnji nije dopuštena instruktorima vožnje, mladim vozačima (vozači do 24 godine starosti) i vozačima vozila B kategorije kad upravljaju vozilom u profesionalne svrhe (taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti itd.).

Savjeti vozačima koji su konzumirali alkohol

ostavite automobil parkiran na propisan način i pješačite – koristit će vam, a nećete nikoga dovesti u životnu opasnost

koristite se javnim prijevozom

koristite se uslugama prijevoza taksijem jer će to biti znatno sigurnije, a i jeftinije

ako ste u društvu, unaprijed se dogovorite tko će ostati trijezan i voziti natrag

zamolite nekoga trijeznog da vas odveze

ne sjedajte za upravljač najmanje 24 sata nakon ispijanja veće količine alkoholnih pića

vožnjom pod utjecajem alkohola ne dovodite u opasnost samo sebe, nego i ostale sudionike u prometu

u noćima povećanog rizika (vikend) vozite sporije i opreznije, bez obzira na to jeste li popili ili niste

ne zaboravite da za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ne postoji opravdan razlog.