NPSCP 2020-2030: Europski i svjetski trendovi u prometnim nesrećama

Godišnje na svjetskoj razini u prometnim nesrećama život izgubi više od 1,3 milijuna ljudi, što predstavlja neprihvatljivo visoki broj smrtnih slučajeva.

Smrt i ozljede sudionika cestovnog prometa predstavljaju globalni zdravstveni i razvojni problem koji će se pogoršavati ako se ne poduzmu značajni koraci. Prometne nesreće vodeći su uzročnik smrti djece i mladih u dobi od 5 do 29 godina, a osmi uzročnik smrti na svijetu za osobe svih dobnih skupina. Više od polovice svih smrtnih slučajeva u prometnim nesrećama čine pješaci, biciklisti i motociklisti, koji su i dalje često zanemareni u pogledu sigurnosti prometa u mnogim zemljama.

Napredak na području sigurnosti cestovnog prometa znatno varira između različitih kontinenata, regija i država. Postoje značajne razlike između stopa smrtnosti, a najveću i najopasniju stopu bilježe afričke (26,6) te države jugoistočne Azije (20,7). Najmanju stopu bilježi Europa (9,3), a zatim Amerika (15,6). Države Zapadnog Pacifika imaju stopu smrtnosti 16,9, a Istočnog Mediterana 18.

Izvor: World Health Organization, 2018.

Razlika između kontinenata, regija i država stvara se zbog činjenice da razina visine prihoda države utječe na rizik od događanja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim ozljedama. U državama s visokim proračunskim prihodima, posebice u Europskoj uniji, prosječna stopa smrtnosti u prometnim nesrećama kreće se oko 4,9 na 100.000 stanovnika, dok se u siromašnijim državama stopa smrtnosti kreće oko 27,5 na 100.000 stanovnika (posebice Afrika, dijelovi Azije i Južne Amerike). Isto tako, od 2013. nije smanjen broj smrtnih slučajeva u cestovnom prometu niti u jednoj zemlji s niskim prihodima. Značajan nesrazmjer između tzv. bogatijih i siromašnijih država usporava postizanje istog cilja na svjetskoj razini, a to je vizija bez stradalih sudionika u prometu.