Jan 22, 2019 Last Updated 1:35 PM, Jan 21, 2019

PROGRAMI: Najnovije

Bez sigurnosnog pojasa - svaka…

Sigurnosni pojasevi, nasloni za glavu i zračni jastuci su osnovni faktori zaštit...

Pod utjecajem alkohola rizik od nastanka nesreće raste progresivno

Kako alkohol djeluje na percep…

Pod utjecajem alkohola, vozač vrlo brzo prestaje biti svjestan svojih sposobnost...

UDRUGA RODA Zagreb - besplatan…

U nedjelju, 13. siječnja 2019. od 10 do 12 sati u Zagrebu, na parkiralištu MUP-a...

PRVI PUT: Prvi cestoredarstveni propisi i prva prometna kazna

Kategorija: Vremeplov

Prvog dana ove godine na snagu je stupio novi temeljni zakon o sigurnosti cestovnog prometa. Hrvatska ima dugačku povijest prometnog zakonodavstva, ali i sankcioniranja prometnih prekršaja. Prvi koji je platio kaznu zbog prebrze vožnje, naravno, bio je Ferdinand Budicki, pionir hrvatskog automobilizma

Prometno zakonodavstvo oduvijek je bilo tihi pratitelj cestovnog prometa. Tehnologija i razvoj prometne infrastrukture diktirali su tempo promjena, tako da isto kao što danas cestoredarstveni propisi širom svijeta nemaju odgovore na izazove koje donosi digitalizacija prometa, tako je u povijesti svakom zakonu o prometu prethodio društveni problem.

A problem zakonske regulacije javio se izumom parnog stroja u 19. stoljeća. Bilo je to doba bez asfalta, bez automobila, bez semafora, bez prometnih znakova, bez uličnih oznaka, bez prometne policije.

Prvi zakon koji regulira promet bio je izglasan u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva 1861. godine, što je par godina kasnije dovelo do stvaranja Zakona Crvene zastave, prvog i temeljnog prometnog propisa u svijetu. Tadašnje ograničenje brzine kretanja je bilo 6 km na sat!

Izum automobila pogonjenog motorom s unutarnjim izgaranjem stubokom je promijenio sve – na prijelomnici stoljeća povećana je dopuštena brzina na 22 km na sat, ali istodobno je započeo puno značajniji proces – cestovni promet postaje društveni fenomen u čiju se aktikulaciju uključuje šira društvena zajednica, rekli bi – država.

Usavršavaju se automobili, čiji razvoj prati cestovna infrastruktura. Francuska 1893. godiine uvodi prvi sustav označavanja automobila, registracije prati zakonodavstvo, a u SAD-u početkom 20 stoljeća stvara se cjelovit sustav društvenog nadzora cestovnog prometa.

Do kraja 2. Svjetskog rata, nacionalna prometna zakonodavstva su se razvijala prilično autonomno, da bi se tek pedesetih počeo uvoditi standard znakova na globalnoj razini, što je proces koji još uvijek traje.

Glede Lijepe naše, možemo reći kako samo za zakonodavnim okvirom prometne sigurnosti, uglavnom, pratili svjetske trendove, no koliko smo se, kao sudionici u prometu, pridržavali zakona – to je potpuno drugo pitanje.

Redarstvena služba K&K monarhije evidentirala prvi prometni prekršaj Ferdinanda Budickog zbog neprimjerene brzine, da bi sedam godina kasnije bio izdan prvi prometni propis o maksimalnoj dopuštenoj brzini vozila po kojemu je brzina vožnje automobila mora biti kao brzina konja u kasu.


0
0
0
s2sdefault